“BIT ćemo vlada koja sluša, vlada koja zna prepoznati očekivanje i potrebe građana i poduzetnika i vlada koja zna uvesti promjene”, rekao je premijer Andrej Plenković prije točno dvije predstavljajući svoj program i svoju vladu u Saboru. Dvije godine kasnije jasno je kako smo od “vlade koja će slušati” došli do netransparentne vlade koja od javnosti taji ključne podatke, govori neistine, a kojoj bitne zakone pišu privilegirane skupine ljudi, a koje od tih zakona imaju izravnu korist.
No, krenimo redom.
Najavio transparentnu vladu kojoj se može dogoditi afera Konzultantica
U listopadu 2016. godine formirana je nova vlada Mosta i HDZ-a, a Plenković je ključeve Banskih dvora preuzeo od Tihomira Oreškovića. Najavljivana je transparentna vlada kojoj se ni u ludilu ne može dogoditi sukob interesa kakav je zadesio Tomislava Karamarka u aferi Konzultantica. No, Plenković se pokazao kao puno gore rješenje odmah nakon isteka prvih 100 dana vlade, i to u aferi Agrokor.
Naime, krajem 2016. godine postalo je jasno da Agrokor trese jedna od najvećih kriza do tada te da se iz problema neće moći izvući bez državne pomoći. Uoči kolapsa koncerna u prosincu 2016. godine Agrokor je tako dobio skoro 400 milijuna kuna iz državne banke HBOR, čiji rad nadzire ministar financija Zdravko Marić. Iz dokumentacije je bilo jasno da su krediti dodijeljeni u ekspresno brzoj proceduri, po posebnom režimu izravnih kredita, za koje jamči samo država. Marić, koji i danas upravlja HBOR-om, dozvolio je kredit Agrokoru unatoč neprolaznom kreditnom rejtingu te Todorićeve tvrtke. No, to nije bilo dovoljno.
U veljači prošle godine postalo je jasno da Agrokoru nema spasa. Tada je prvi put najavljeno kako će vlada napisati novi zakon, koji će se primijeniti samo na Agrokor, kako bi spasila tu tvrtku.
Spašavanje ministra Marića
“Spašavanjem Agrokora spašavamo Hrvatsku”, govorili su iz vlade, no kasnije će saznati kako je to bio samo Plenkovićev PR, dok je u isto vrijeme u Banskim dvorima održavao više tajnih sastanaka s povlaštenom skupinom koja će kasnije postati poznata kao “skupina Borg”.
No, vratimo se još malo u vrijeme kada se tražila odgovornost ministra financija Marića, a zbog sumnjivog kredita HBOR-a Agrokoru. Naime, Marić, osim što je ministar financija, bio je i bivši Todorićev zaposlenik, odnosno izvršni direktor za strategiju i tržišta kapitala. Marić je bio odgovoran za međunarodno financiranje, odnose s investitorima te spajanja i preuzimanja kompanija. Posao mu je bio da pred onima koji daju novac prezentira poslovanje, da s njima komunicira i uvjeri ih da je Agrokor kvalitetna kompanija kojoj vrijedi dati milijarde kuna ili eura. No, uskoro se otkrilo kako su ta izvješća bila lažirana, dok se Marić branio da nije znao pravo stanje.
U travnju se tražila ostavka ministra Marića, a toj inicijativi pridružili su se zastupnici Mosta, tada članovi vladajuće koalicije. Krajem travnja prošle godine premijer Plenković na sjednici je vlade donio odluku o razrješenju triju Mostovih ministara koji su glasali protiv ministra financija Zdravka Marića. Plenković je razriješio ministra unutarnjih poslova Vlahu Orepića, ministra pravosuđa Antu Šprlju, te ministra zaštite okoliša i energije Slavena Dobrovića, što je bio uvod u preslagivanje sabora.
Šeksova operacija i lažljivi Vrdoljak
“Tu mogućnost možemo isključiti u potpunosti”, rekao je Ivan Vrdoljak kada su ga novinari u svibnju pitali o mogućoj koaliciji HDZ-a i HNS-a. No, naravno, bila je to Vrdoljakova laž koju je uporno ponavljao kako bi HDZ dobio dovoljno vremena da oformi većinu u saboru bez zastupnika Mosta.
“Petrovljev trbuhozborac Grmoja ne prestaje lagati, pa tako ponovno širi fake news (lažne vijesti, op.a.) o dogovoru HNS-a i HDZ-a, ali ne mogu reći da me to nešto posebno iznenađuje”, govorio je Vrdoljak. Iza operacije nove parlamentarne većine, kako se naknadno saznalo, bio je Plenkovićev politički otac Vladimir Šeks.
U toj noći, dakle prije smjenjivanja mostovaca, premijeru sam rekao: ‘Ako dopustimo da Most i SDP sruše Marića, idući će korak biti Martina Dalić, a treći ćeš biti ti, Andreje'”, otkrio je Šeks krajem prošle godine kako je sve savjetovao šefa HDZ-a Plenkovića. Otkrilo se kako je upravo on, Šeks, savjetovao Plenkovića da na sjednici vlade smjeni Mostove ministre.
U lipnju prošle godine Plenković je uspio ono što njegov prethodnik Karamarko nije. Presložiti sabor i doći do većine bez zastupnika Mosta. Osim što je s respektabilne većine od 91 zastupnika došao na 77, morao se odreći nekoliko ministarstava u korist novog koalicijskog partnera HNS-a. Na dan kada je sabor izglasao novu, presloženu vladu, Šeks je bio u galeriji sabora kako bi osobno nadgledao kraj ovog političkog procesa. Ne zaboravimo kako je upravo Karlo Ressler, Šeksov posinak, ujedno i ključan čovjek Plenkovićevog tima kojem je povjereno pisanje novog HDZ-ovog Statuta.
Kad nisu šutjeli, onda su lagali
U pozadini političke bitke, daleko od očiju javnost, odvijala se operacija Agrokor za koju se nije smjelo znati. Premijer Plenković i potpredsjednica Dalić uz članove HDZ-a namjerno su širili laži kako se ne bi saznalo za tajnu skupinu Borg koja se okupljala u Banskim dvorima, privatnim tvrtkama i “niskoprofilnim restoranima”.
U ožujku prošle godine Index je počeo postavljati pitanja koja smo ponavljali sljedećih godinu dana. Ta pitanja pokazala su se ključnima u nečemu što će postati poznato kao Afera Hotmail, odnosno razotkrivanje skupine Borg. Prvo pitanje bilo je tko zapravo pisao Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku? Drugo pitanje, a koje bilo vezano uz prvo, bilo je koliko zarađuju konzultanti, odnosno savjetnici u Agrokoru, i naplaćuju li oni svoj rad za vladu preko Agrokora.
U godinu dana premijer Andrej Plenković i tadašnja potpredsjednica vlade Martina Dalić ne samo da izravno nisu htjeli odgovarati na ta pitanja, tvrdeći kako ne znaju odgovore, odnosno da službena dokumentacija ne postoji, već su pred parlamentarnim povjerenstvima i rijetkim javnim istupima na temu Agrokora lagali. Odnosno, davali su javnosti lažne podatke kako bi ih obmanuli.
Skupina Borg
Afera Hotmail, koju je razotkrio Index u svibnju ove godine, dokazala je kako su Plenković i Dalić ne samo namjerno obmanjivali hrvatsku javnost govoreći neistine o stanju u Agrokoru, nego su i kao premijer i potpredsjednica vlade iskoristili svoje položaje kako bi posebna skupina, birana od strane Dalić, mogla zaraditi na poslovima u Agrokoru nakon 10. travnja. Skupina ljudi iz brokerskih kuća, konzultantskih tvrtki i odvjetničkih ureda tajno je radila za vladu na pripremi zakona te izvukla osobnu korist, s obzirom na to da je na kraju, na ime savjetničkih usluga, iz Todorićeve bivše tvrtke u posljednjih godinu dana izvučeno više od pola milijarde kuna.
Skupinu Borg predstavljali su Ante Ramljak i Tomislav Matić kao predstavnici tada male nepoznate konzultantske tvrtke Texo Management, Matko Maravić i Tonći Korunić iz InterCapitala, Branimir Bricelj iz tvrtke Altera Corporate Finance, Odvjetničko društvo Šavorić i Partneri.
Index je objavio niz članaka o Aferi Hotmail i potpuno razotkrio mrežu oko Agrokora, a izostanak prave reakcije vlade te laži koje su se nastavile i nakon objave mailova pokazali su nam tada nekoliko stvari. Vlada se našla u do tada neviđenom kaosu, a sređivanju stanja nisu pomogli ni skupo plaćeni PR-ovci. I puno bitnije. Vlada je nastavila lagati. Tako je, primjerice, Plenković tvrdio da nije znao za tajnu skupinu koja je radila za vladu, a naplaćivala se iz Agrokora, da bismo otkrili da ih je on pozivao i s njima održavao sastanke u vladi.
Da smo normalna zemlja, vlada bi pala
Plenković je tako, braneći vlastitu poziciju, rekao: “Ni jedan e-mail nije poslan meni. Ne osjećam se odgovornim”, da bi dan nakon te izjave objavili mail upućen njegovoj savjetnici u vladi Dubravki Vlašić Pleše na njen službeni vladin mail, svega nekoliko sati prije usvajanja Lexa Agrokora u vladi. Bio je to nacrt Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, odnosno Lex Agrokora.
Nakon toga Plenković je objavio da je potpredsjednica Dalić podnijela ostavku. Umjesto Dalić Plenković je kao potpredsjednika vlade instalirao kontroverznog HDZ-ovca Tomislava Tolušića, a za resor gospodarstva u vladi pozvao je Karamarkovog ministra Darka Horvata. Zahvaljujući činjenici da se oporbom može nazvati tek nekoliko saborskih zastupnika, Plenković je preživio ovu aferu koja bi dovela do pada vlade u svakoj europskoj zemlji.
Na političkom planu Plenković je radio sve suprotno svom sloganu “Vjerodostojno”. Problem HOS-ove ploče iz Jasenovca riješio je premještanjem i osnivanjem posebnog Povjerenstva koje, naravno, nije dalo nikakav rezultat. Najavljivao je porez na nekretnine, pa ga brzo povlačio. Najavljivao je rasterećenje državne potrošnje, a onda dao zeleno svjetlo za novi zakon o braniteljima koji će dodatno zadužiti hrvatsko gospodarstvo. Najavljivao je rasterećenja za male tvrtka, a onda umalo ovog ljeta uništio gotovo tisuće malih tvrtki.
Karamarko stao, Plenković nastavio
Plenković je isto tako nastavio s politikom ondje gdje je Karamarko stao. Od činjenice da njegova vlada čvrsto stoji u obrani rođačkog, odnosno crony kapitalizma u Hrvatskoj, do toga da se i dalje ugađa Crkvi. Plenković ne vidi problem u činjenici da vladini ministri pozdravljaju osuđene ratne zločince i ukapaju ustaše s vojnim počastima dok je progresivna kurikularna reforma demontirana politikom tisuću malih rezova. Nije vidio problem ni u tome što mu ministrica obitelji smatra da je obiteljsko nasilje nešto što je “tako u braku”, a nije se iskazao ni u slučaju Alojza Tomaševića.
Na gospodarskom planu stanje je još i gore. Ekonomski rast koji Hrvatska posljednjih godina zaista ima prije svega je rezultat rasta ekonomija i potražnje u ostalim zemljama EU-a, a ne nekakvih Plenkovićevih poteza ili reformi. Treba reći i da se taj rast uglavnom kreće ispod 3 posto, što je daleko manje u odnosu na usporedive zemlje istoka Europe, poput Poljske, Češke ili Slovačke. Odlučnost koja se pokazivala kod Agrokora nije pokazana i u slučaju Uljanika.
O učinkovitosti javnog sektora i Plenkovićevim reformama najbolje govori da se Hrvatska po tom kriteriju u istraživanju Svjetskog ekonomskog foruma nalazi na predzadnjem, 136. mjestu, odmah iznad Venezuele koja se nalazi u teškoj ekonomskoj i političkoj krizi.
Kod diplomata najgora diplomacija
Iako je i Plenković 19. listopada 2016. godine najavio zaustavljanje iseljavanja kao treći od četiri ključna koraka svoje vladavine, egzodus Hrvata nikad nije stavljen na dnevni red vlade.
No, Plenković će ostati upamćen i po kontroverzi kod nabavke skupih i isluženih borbenih zrakoplova u netransparentnom natječaju Ministarstva obrane. Bit će i premijer koji je napokon krenuo u realizaciju izgradnje Pelješkog mosta.
Iako diplomat, Plenković se ne može pohvaliti boljim odnosom sa susjednim zemljama. Štoviše, stanje je još i gore. Sa Slovencima smo i dalje na ‘statusu quo’, a sve je stalo na arbitražnoj odluci koju Hrvatske ne priznaje. Odnosi sa Srbijom gotovo da su zamrznuti, a srpski ministar obrane Aleksandar Vulin zbog svojih je izjava proglašen nepoželjnim. Posljednja diplomatska kriza dolazi iz BiH, i to zbog rezultata nedavnih izbora. Plenković je, podsjetimo, podržavao aferama opterećenog kandidata HDZ-a BiH Dragana Čovića.
Dramatična vlada
U dvije godine Plenkovićevu vladu napustilo je čak sedam ministara, što dovoljno govori o dramatičnosti unutar Banskih dvora. Uz to, tu je i nikada tanja saborska većina.
Plenković je, podsjetimo, po kratkom postupku u travnju prošle godine smijenio četiri Mostova ministra Vlahu Orepića, Antu Šprlju, Slavena Dobrovića i Ivana Kovačića. U lipnju prošle godine odlazi Davor Ivo Stier jer nije htio sjediti u vladi u kojoj je HNS. Ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić koji je nekoliko mjeseci prije preživio saborsko glasanje o povjerenju razriješen je kako bi HNS postavio svoju ministricu na to mjesto. U lipnju prošle godine, u vladu tako ulaze: Blaženka Divjak, Davor Božinović, Marko Pavić, Marija Pejčinović Burić, Dražen Bošnjaković i Predrag Štromar. Slijedom afere Hotmail, godinu dana kasnije, iz vlade odlazi Martina Dalić, a naslijedit će je Darko Horvat.
ZADNJE VIJESTI IZ Region
