Tako će naprimjer, vozači ličnih automobila koji putuju od Zagreba do Splita, odnosno od ulaza Lučko do izlaza Dugopolje umjesto 174 (45,7 KM) plaćati sedam kuna više – 181 kunu (oko 47,50 KM).

Povećanje cestarina dio je programa poslovnog i finansijskog restrukturiranja cestovnog sektora, čiji ukupni dug premašuje 5,2 milijarde eura, prenosi Hina. U ovoj godini cestarskim kompanijama, odnosno HAC-u, Hrvatskim cestama i Autocesti Rijeka-Zagreb (ARZ), u ovoj godini na naplatu dolazi 7,8 milijardi kuna, slijedeće 8,2 milijarde, a 2019. godine 9 milijardi kuna.

Resorni ministar Oleg Butković pojasnio je kako reforma ovog sektora kreće jer se ne želi ići u prodaju ili monetizaciju autocesta, a povećanje cestarina je jedna od mjera povećanja prihoda cestara.

Od 1. jula bi cestarine na svim dionicama kojima upravljaju državni koncesionari trebale porasti za dodatnih 10 posto, i to samo tokom glavne turističke sezone, do 30. septembra, iz čega će biti isključeni teretni prijevoznici, autobusi i sl. Također, s vremenom će se smanjivati i popusti za korisnike ENC-a, ali ne u ovoj godini, najavio je ranije Butković.

Iz HAC-a navode kako je riječ o ujednačavanju jediničnih cijena po pređenom kilometru na autocestama kojima upravljaju oni s cijenamana autocestama ARZ-a, “a koje se provodi u skladu sa preporukama i smjernicama u sklopu projekta ‘Modernizacija i restrukturiranje sektora cestovne infrastrukture’ sa Svjetskom bankom te angažmanu konsultanta EBRD-a”.

Povećanje cestarine odnosi se na autocestu A1 Zagreb (od čvora Bosiljevo2) – Split – Dubrovnik, potom autocestu A3 Bregana – Zagreb – Lipovac, kao i autocestu A4 Zagreb – Goričan, A5 Beli Manastir – Osijek – Svilaj, te autocestu A10 Granica BiH – Ploče i autocestu A11 Zagreb – Sisak.