Tužilaštvo Tribunala u Hagu zatražilo je 220 godina zatvora za šestoricu najviših vojnih i politički zvaničnika tzv. Hrvatske Republike Herceg-Bosne (HRHB). Prvostepenom presudom opni su osuđeni na 111 godina.

Visina kazni koje je prvostepeno vijeće Haškog suda izreklo šestorici političkih i vojnih lidera Herceg Bosne za ratne zločine u BiH ne odgovara težini njihovih zločina i predstavlja zloupotrebu diskrecijskog prava raspravnog vijeća, ocijenilo je u Haško tužiteljstvo tokom današnje žalbene rasprave.

Argumenti Tužilaštva

Tužilaštvo je danas ustvrdilo da su zločini nad Bošnjacima po opsegu bili masovni, više desetina hiljada ljudi premješteno je iz svojih domova i protjerano, više hiljada zarobljeno je i držano u teškim uvjetima, slani su na prisilni rad pri čemu su neki izgubili život.

Bilo je silovanja, razarane su džamije i kuće, pljačkana bošnjačka imovina, kazala je tužiteljica Barbara Goy, a od kraja avgusta 1993. više od 55 hiljada ljudi u Mostaru bilo je “kao u klopki pod stalnim napadima i granatiranjima”.

Goy je istakla da je presudom utvrđeno da su šestorica odgovorni po jednom od najtežih oblika odgovornosti i da su bili su ključni sudionici “udruženog zločinačkog pothvata” pa su kazne za takva djela neodgovarajuće.

“Djelima za koja su proglašeni krivima prije odgovaraju kazne koje je tužiteljstvo tražilo na suđenju, a to su 40 godina za Prlića, Stojića, Praljka i Petkovića, 35 za Ćorića i 25 za Pušića”, stav je Tužiteljstva koji je danas iznesen u Hagu.

“Takve kazne bile bi u skladu sa zaključcima vijeća o težini zločina i vidu i stepenu sudioništva optuženih”, poručila je tužiteljica.

Goy: Treba pogledati kazne za opsadu Sarajeva!

Nadalje, Goy je kazala kako vijeće u presudi nije dalo dovoljnu težinu opsadi i napadima na civile u istočnom Mostaru, a u svom rasuđivanju trebalo se osloniti na presude za opsadu i teror Sarajeva za koje su izrečene kazne od 29 godina do doživotne kazne.

Također nije dovoljno težine dalo organiziranom sistemu deportiranja i smrtonosnom prisilnom radu logoraša na linijama fronta.

Haški sud je šestorku na čelu sa Jadrankom Prlićem u maju 2013. nepravosnažno osudio na kazne od 10 do 25 godina zatvora zbog zločina nad Bošnjacima u okviru udruženog zločinačkog pothvata.

Bivši predsjednik vlade Herceg Bosne Jadranko Prlić nepravomoćno je tada osuđen na 25 godina zatvora, bivši ministar obrane Bruno Stojić i bivši načelnici Glavnog stožera HVO-a Slobodana Praljka i Milivoj Petković na po 20 godina zatvora, bivši zapovjednik vojne policije Valentin Ćorić na 16, a načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na 10 godina zatvora.

Agius: Pravosnažna presuda u predmetu Prlić i ostali najkasnije u novembru

Predsjednik Žalbenog vijeća Carmel Agius danas je na kraju žalbene rasprave u predmetu “Prlić i drugi” pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Hagu najavio kako će sudije pravosnažnu presudu donijeti najkasnije u novembru ove godine.

“Moji kolege i ja sada ulazimo u fazu vijećanja o žalbama. Žalbeno vijeće donijet će svoju odluku kasnije, a najkasnije u novembru”, kazao je sudija Agius zaključujući ročište.