U pripremi su zakoni o PIO-u i uvezivanju radnog staža u Federaciji, što će donijeti promjene u penzionom sistemu te uvezivanje radnog staža za 25.000 radnika u 2016. godini. Reformska agenda u BiH, koju su osim Vijeća ministara usvojile i entitetske vlade, trebala bi donijeti bolji život građanima Bosne i Hercegovine, no ona će značiti i niz vrlo rigoroznih mjera.
Ključni trenutak u provođenju reformi desio se krajem jula 2015. kada je Zakon o radu usvojen u oba doma Parlamenta FBiH, doduše tijesnom većinom.
Pratili su ga protesti, koji su okončani usvajanjem samog Zakona. On, kako se navodi, donosi olakšice poslodavcima te doprinosi privlačenju investitora, dok radnicima donosi obavezno prijavljivanje, štiti ih od diskriminacije, suzbijanje rada nacrno itd. Jedna od tački sporenja sindikata i Vlade bio je i rad na određeno vrijeme, budući da sada umjesto dvije može trajati tri godine.
Državni službenici
Posebnu pažnju izazvale su izmjene i dopune Zakona o državnoj službi u FBiH, jer su dovedeni u pitanje status i privilegije njih 224. Do uvođenja moratorija na zapošljavanje državnih službenika i namještenika, uvednog septembra 2015, u Federaciji BiH bilo je 47.000 službenika i oko 60 posto budžeta trošilo se na njihove plaće. Što je dva puta više no u zemljama Evropske unije, pa je jasno zašto se treba poraditi na javnoj upravi. U pripremi su zakoni o PIO-u i uvezivanju radnog staža u Federaciji. To sa sobom donosi promjene u penzionom sistemu na način da se ukidaju prijevremene penzije, pa će zakon poznavati samo starosne i invalidske penzije. Novim zakonom je planirano uvezivanje radnog staža za 45.000 radnika u narednih 30 godina s tim da bi samo u 2016. trebao biti uvezan staž za njih 25.000. I dok je Federacija nametnula određeni tempo u provođenju reformi, u Republici Srpskoj su tek krajem 2015. usvojili Zakon o radu. Sve je bilo popraćeno protestima radnika u Banjoj Luci, no na kraju je Zakon ipak usvojen, a najdeblji kraj izvukla je predsjednica Sindikata Ranka Mišić, koju je obezbjeđenje na grub način izbacilo sa sjednice Narodne skupštine. No, dobro je da su se reforme počele provoditi i u manjem bh. entitetu.
Šest oblasti
Agenda sa sobom, između ostalog, donosi povećanje poreza i akciza, a smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru, kao i restrukturiranje javnih preduzeća, od kojih će, možda, neka biti i ugašena, a neka privatizovana. Njome se traže promjene u šest značajnih oblasti i to: 1. javne finansije, oporezivanje i fiskalna održivost, 2. poslovna klima i konkurentost, 3. tržište rada, 4. reforma socijalne zaštite i penzija, 5. vladavina prava i dobro upravljanje, 6. reforma javne uprave.
Reformsku agendu naša zemlja trebala bi slijediti najmanje u naredne tri godine želi li dobiti finansijska sredstva Međunarodnog monetarnog fonda, Svjetske banke ili od Evropske unije. Upravo je Evropska unija i predložila ovakvu Agendu, a pozitivni pomaci u našoj zemlji nisu ostali neprimijećeni u Briselu.
Naime, Evropska komisija usvojila je Izvještaj o napretku BiH za 2015. godinu u kome je zaključila da je naša država ponovo na reformskom putu, te da su vlasti počele rješavati prioritete na putu ka pristupanju EU. Shodno ovakvoj pozitivnoj klimi već imamo najave zvaničnika da će naša zemlja podnijeti aplikaciju za članstvo u Evropskoj uniji već u januaru 2016.
Agenda, koja se odnosi na potrebu oporavka, modernizaciju i razvoj ekonomskih prilika u našoj zemlji, sadrži, dakle, i listu desetaka specifičnih mjera koje trebaju biti donesene u formi zakona. Tim mjerama će se nastojati stvoriti atraktivniji ambijent za nova ulaganja te za povećanje broja radnih mjesta. Odnose se te mjere također i na konsolidovanje javnog duga, akcioni plan za borbu protiv terorizma i niz drugih potrebnih koraka među kojima je veća transparentnost javnih službi.
Nema vremena za odgodu
-Reformski procesi su naš prioritet i više nemamo vremena da ih odgađamo, jer će kasnije biti još teže. One su nam jedina šansa i jedini put, ja se nadam da ćemo uspjeti da ih provedemo – najavljivao je proteklog ljeta premijer Federacije BiH Fadil Novalić reforme i spremnost da ih bez odlaganja provede. Kada je riječ o 2016. godini, on je najavio kako će ona biti u znaku ubrzavanja reformi i jačanja ekonomskog rasta, a osim enormnog podsticanja zapošljavanja, fokus će biti i na zaustavljanju javne potrošnje.
Šest mjeseci trebalo je koalicionim partnerima u Federaciji, SDA, HDZ-u i DF-u, da dogovore formiranje Vlade Federacije. Prvog aprila desilo se zvanično imenovanje. Mjesec dana nakon toga, ministri HDZ-a prestali su dolaziti na sjednicu. A kada su se vratili onda je zbog Uredbe o javnim preduzećima DF napustio Federalnu vladu.
Predsjednik Federacije Marinko Čavara, od četiri ministra DF-a u Vladi FBiH, prvo je prihvatio ostavku Reufa Bajrovića, tadašnjeg ministra energije, industrije i rudarstva jer on, kako je kazao Čavara, “ne poštuje institucije i Ustav Federacije BiH”.
Preostali ministri iz DF-a narednih mjeseci nisu prisustvovali radu Vlade. A predsjednik Federacije nije prihvatao njihove ostavke – do septembra, kada je na red došla i Snježana Soldat, tadašnja ministrica okoliša i turizma.
Ostavke DF-ovih kadrova Aleksandra Remetića i Milana Mandilovića Čavara je prihvatio na dan rekonstrukcije Vlade Federacije u oktobru ove godine. Tada su četiri DF-ova ministra u klupama izvršne vlasti zamijenili ministri iz SBB.
ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina Vijesti
