Ubrzo nakon toga, još u 2004. kada je stranica postupno predstavljana široj javnosti, Zuckerberg je bio svjestan da je stiglo vrijeme za promjenu. Uostalom, malo koji računalni genij svoj biznis vodi iz sobe u studentskom domu. Upravo zato je, kao i Bill Gates prije njega, Zuckerberg napustio Harvard.

Još suradnika

Sredinom 2004. Zuckerberg je uposlio suosnivača Napstera Seana Parkera kako bi postao prvi predsjednik kompanije. Već u lipnju te godine Facebook se utaborio u Palo Altu u Kaliforniji, a njihov ured je više ličio na studentsku halu za tulume nego konkretni ured rastuće kompanije.

Izgled, tim rečeno, nije bio predaleko od namjene. Zaposlenici Facebooka su nerijetko partijali, ponekad i više nego što su radili. Uostalom, ako želite vidjeti na što je to sve ličilo, bacite pogled na dokumentarac ‘Now Entering: a Millenial Generation’.

Selidba u veći ured

Istog mjeseca kompanija se preselila u veći ured u Palo Altu gdje je, među ostalim, dobila prve investitore. Investicija od pola milijuna dolara stigla je od PayPalovih suosnivača Petera Thiela i Elona Muska. Thiel je kasnije postao poznat kao poduzetni kapitalist, dok je Musk osnovao Teslu i SpaceX.

Od tog trenutka stvari su samo krenule prema boljem. Facebook je u tom trenu proživljavao vrlo brzi rast, ugrabivši investiciju od 13,7 milijuna dolara. U 2006. stranica je dobila svoj News Feed. Ova značajka koja je korisnicima omogućila da uživo prate ono što rade njihovi kolege, prijatelji i rodbina. Nije potrebno naglašavati da je popularnost ove značajke nakon toga apsolutno eksplodirala.

Kasna 2007. i novo ključno osoblje

Krajem 2007. Mark Zuckerberg je tijekom božićnog tuluma upoznao Sheryl Sandberg, tada zaposlenu u Googleu.

Sandberg je razmišljala o odlasku na novo radno mjestu u Washington Postu, no Zuckerberg ju je razuvjerio tvrdeći da Facebook treba CEO-a. Novopečena izvršna direktorica Facebooku se pridružila u ranoj 2008. Ovaj potez se, prema svemu sudeći, pokazao kao pun pogodak. Društvena mreža je srljala prema naprijed te je privukla zbilja velik broj novih korisnika zahvaljujući nadolazećoj eri smartfona.

Godinu dana kasnije, Facebook se ponovno seli – ovog puta u veći ured u Palo Altu smješten u Stanford Research Parku. Ovaj potez izravna je posljedica eksplozivnog rasta društvene mreže. Do 2010. Facebook je, naime, imao oko trilijun pregleda mjesečno. Zahvaljujući stahovito brzom rastu, društvena mreža se morala opet seliti, ovog puta u korporativni kampus kojeg je donedavno držao Sun Microsystems – kompanija koju je u to doba kupio Oracle. Facebook je kampusovu glavnu cestu nazvao Hacker's Way. Ime dolazi od Zuckerbergovog poslovnog slogana.

Zuckerberg je u ovom trenu bio vrlo svjestan da njegova društvena mreža postaje akter u globalnoj politici. Najbolji primjer ovome su ‘Facebook protesti’ poput onog u Egiptu. Upravo taj ustanak u Egiptu koji je počeo u veljači 2011. dao je svim političarima do znanja kolikom moći raspolaže onaj tko utječe na društvene mreže. Globalni akteri poput ‘Ruske farme trolova’ to su kasnije iskoristile za navodno sustavni utjecaj na javno mišljenje glasača SAD-a, kao i mnogih drugih zemalja.

Zuckerberg je, umjesto političkog angažmana odlučio političarima promovirati svoju viziju budućnosti u kojoj svaki kutak planete ima pristup globalnoj mreži. Facebook je u to vrijeme jasno dao svima do znanja da stoji uz jednakost ljudi s različitim seksualnim opredjeljenjima.

Ukratko – Facebook je postao skoro nezaustavljiv i 2012. je dosegnuo povijesnih pet milijardi dolara javne ponude.

Brak i rat protiv konkurencije

Jedan dan nakon toga Zuckerberg je pronašao termin i oženio je svoju dugogodišnju djevojku Priscillu Chan. Kompanija je paralelno s rapidnim rastom ugrabila niz obećavajućih startupa poput usluge za razmjenu fotografija Instagram. Facebook je Instagram 2012. kupio za milijardu dolara. Vodite računa da usluga danas ima više od 400 milijuna korisnika diljem svijeta. Ta akvizicija je, pored očiglednih razloga, bila i svojevrsna demonstracija moći – Facebook jako pažljvo prati startupe koji mu predstavljaju prijetnju.

Ista priča dogodila se i sa tvorcima kacige za virtualnu stvarnost Oculus. Oculus je, naime, bio još mali startup kojeg je 2014. Facebook kupio za ‘sitnih’ 2 milijarde dolara. Kompanija za mobilno čavrljanje WhatsApp prošla je nešto bolje – nju je Zuckerberg kupio za 19 milijardi dolara. Ova kupnja obavljena je u veljači 2014. kada se suosnivač WhatsAppa Jan Koum pridružio upravnom odboru Facebooka, podignuvši bazu korisnika usluge na preko milijardu svakodnevnih korisnika.

Era mobilnih aplikacija

Deseti rođendan društvene mreže 2014. proslavljen je u jeku mobilne ere. U to doba preko 1.23 milijarde korisnika Facebooku je pristupalo svaki mjesec, s time da čak milijardu za to koristi mobilne uređaje. Drugim riječima, svijet se mjenja, no Facebook je nastavio s rastom. U ožujku 2015. Facebook je otvorio potpuno novi kampus u Menlo Parku u Kaliforniji. Kampus je dizajnirao legendarni arhitekt Frank Gehry, a u njemu je smješteno 2800 zaposlenika.

Što god se nakon tog trenutka dogodilo, Zuckerberg je bio odlučan iskoristiti Facebook da poveže sve ljude na svijetu.

Uostalom, njegova izjava investitorima vrijedi tisuću riječi:

Filantropija u prvom planu

U prosincu 2015. Zuckerberg je službeno krenuo u filantropske vode. On i njegova supruga osnovali su Inicijativu Chan Zuckerberg, korporaciju s ograničenom odgovornošću u koju planira investirati 99 posto vlastitog bogatstva i taj novac investirati u ciljeve koji će promijeniti svijet. Naravno, iako je pokazao svoju mekšu stranu, Zucckerbergje ostao vrlo posvećen potpunoj kontroli nad svojom društvenom mrežom.

Naime, glavni čovjek jedne od navjećih društvenih mreža na planeti strukturirao je dionice Facebooka tako da mu daju disproporcionalnu glasačku moć koja mu daje apsolutnu vlast nad stvarima koje se događaju unutar kompanije. Drugim riječima, teško da ćemo uskoro vidjeti bilo koju drugu osobu na čelu Facebooka.

Veliki potresi

2017., doduše, nije bila blagonaklona Marku Zuckerbergu niti Facebooku. Platforma je, unatoč njegovim nastojanjima, postala idealno mjesto za društveni inžinjering i širenje dezinformacija, stavljajući propagandu zamaskiranu kao konkretne informacije ispred onoga što je Facebook predstavljalo u samom početku, a to su – ljudi.

Facebook je, prema svemu sudeći, pretvoren u poligon za političku manipulaciju i vrlo lako širenje govora mržnje, čemu su vrlo glasno prigovorile mnoge države Europske Unije. Njemačka je čak išla tako daleko da je stvorila rigorozne zakone po kojima Facebook mora plaćati prilično veliku svotu svaki put kada govor mržnje bude objavljen dulje od jednog dana. Društvena mreža je upravo zbog toga uposlila velik broj živih recenzenata koji će umjetnoj inteligenciji pomoći pri filtriranju nepoželjnog sadržaja. Problem je, doduše, što je Facebook otišao toliko daleko da je vrlo teško razaznati prave ljude od trolova ili mašinskih skripti stvorenih za bombardiranje feedova lažnim vijestima i političkom propagandom.

Političko ratovanje

Najbolji primjer ‘opasnog’ korištenja Facebooka su takozvane Ruske farme trolova koje su, prema brojnim analitičarima i izvješćima, navodno odgovorne za širenje netolerancije i postupno utjecanje na rezultate prošlogodišnjih američkih predsjedničkih izbora na kojima je pobjedio republikanski kandidat Donald Trump. Ovo je u kombinaciji sa temeljnim konceptom same stranice koja prema brojnim analitičarima i gnjevnim bivšim zaposlenicima ima vrlo negativni utjecaj na društvo i međuljudske odnose – Zuckerberga i vodstvo kompanije dovelo pred zid.

Kombiniramo li ovo sa sve većim pritiskom poreznih agencija koje Facebook, naglašava Bloomberg, optužuju za namjerno eskiviranje američkog poreznog sustava bijegom u Europsku uniju, sve je izglednije da će promjene – bile one loše ili dobre, do kraja ove godine utjecati na lice jedne od najpopularnijih društvenih mreža na svijetu.