Građanka Mostara Irma Baralija odlučila je Sudu za ljudska prava u Strasbourgu tužiti državu Bosnu i Hercegovinu zbog neodržavanja lokalnih izbora u tom gradu.
Kad je shvatila da ne ide drugačije, Mostarka Irma Baralija odlučila je tužiti svoju državu. Smatra da joj je narušeno pravo da bira i bude birana u tijela lokalne vlasti, a kako lokalnih izbora nema već desetljeće, odnosno preskočena su dva izborna ciklusa, Baralija je Bosnu i Hercegovinu tužila Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu. Nakon nekoliko mjeseci razmatranja, njezina je tužba ovih dana ušla u proceduru.
Odgovornom za neodržavanje lokalnih izbora u Mostaru smatra državu, za koju kaže da “svih ovih godina nije učinila ništa da spriječi i sankcionira kršenje građanskih prava”. Posljednji put lokalni izbori u Mostaru su održani 2008. godine i od tada je na čelu grada Ljubo Bešlić (Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine), a mandat tada izabranom Gradskom vijeću okončao je prije šest godina. Uzaludna je bila i u međuvremenu donesena obvezujuća presuda Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, kojom je naložena promjena Statuta Grada Mostara i utvrđivanje izbornih pravila, a koju nisu uspjele dogovoriti stranke i koju nije proveo državni parlament – izbori nisu održani ni 2012, ni 2016. godine.
Nekome tko sa strane promatra političku scenu u Bosni i Hercegovini, a kome nije jasno kako sve funkcionira vrlo komplicirano, prvo bi na pamet palo pitanje: zar je moguće da u 21. stoljeću građani moraju tužiti svoju državu jer im ne omogućuje pravo da biraju i budu birani?
Baralija odgovara kako je “upravo osjećaj nevjerice sve u Mostaru pratio dok su gledali kako se izbori u drugim gradovima Bosne i Hercegovine održavaju 2012. godine, pa su se pitali: je li stvarno moguće da su zaboravili nas?” Na narednim lokalnim izborima za koje su ostali uskraćeni, nastavlja, “taj osjećaj je već prerastao u srdžbu, gnjev, frustraciju, razočarenje”. I tad je Mostar dobio etiketu “grad-slučaj”.
“Paralelno s tim, vladajuće elite su pokušavale plasirati priču o Bosni i Hercegovini i njenom napretku na ‘evropskom putu’, a u Mostaru se čak organizirao veliki vatromet, da se proslavi predaja aplikacije za članstvo Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju. U Mostaru?! To više nije bio neukus i kič, nego provokacija. Tada sam počela razmišljati o tužbi”, kaže Irma Baralija, profesorica filozofije i sociologije te magistrica političkih znanosti.
Brojne neispoštovane presude
I drugi koji prate slučaj “Baralija protiv Bosne i Hercegovine“ pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu konstatiraju kako su građani očito primorani da tuže svoju državu jer im nije omogućeno pravo da biraju i budu birani. I to smatraju, kako kaže i sama Baralija, ali i novinarka Vera Soldo, dopisnica Radija Deutsche Welle i glavna urednica neovisnog web portala Republikainfo.com, “vrstom pritiska prema onima koji su tu demokratsku razinu Mostarcima morali omogućiti”.
“Kažem ‘morali’ jer je presuda Ustavnog suda Bosne i Hercegovine oko pitanja izbora u Mostaru donesena već 2010. godine i naši parlamentarci nisu je uvažili, niti ju poštuju. Naše zakonodavne institucije ne poštuju najvišu sudsku instancu u Bosni i Hercegovini. A želimo se zvati demokratskom društvom?”
“S druge strane, Statut Mostara, za koji je Ustavni sud Bosne i Hercegovine ustvrdio da je u nekim dijelovima diskriminirajući, donio je bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Paddy Ashdown, nakon niza neuspjeha mostarskih političara da se o njemu dogovore. Na kraju krajeva, ako bi se u Strasbourgu i presudilo da je gospođi Baralija (pa tako i svim Mostarcima) kršena ljudska prava, što to znači? Ništa, jer postoje i druge presude koje je ovaj sud donio, pa se opet ne uvažavaju. Sjetimo se presuda ‘Sejdić-Finci’, ‘Zornić’, ‘Pilav’, koje ni do danas nisu ispoštovane”, ukazuje Soldo.
Ukazuje i kako je “apsurd svega da, u sveopćem ‘mutiranju’ u traženju demokracije, na ‘svu sreću’, postoji i inozemni krivac”.
“Da ne ispadne da smo sve sami krivi, sada je netko drugi kriv za naš problem. Ali, ovdje se postavlja pitanje nedostatka kritičke, društvene, inicijative da se ovo promijeni”, dodaje.
ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina
