SARAJEVO – Međunarodna zajednica je spremna da reaguje na odluku parlamenta Republike Srpske o raspisivanju referendum o radu Suda i Tužilaštva BiH, poručio je danas visoki predstavnik u BiH Valentin Incko. On je upozorio da niko u BiH ne bi smeo da zaboravi da su u rukama međunarodne zajednice mehanizmi neophodni za očuvanje Dejtonskog sporazuma (bonska ovlašćenja), ali je dodao da je za njihovu primenu “još rano”.
Visoki predstavnik BiH, naime, na osnovu takozvanih bonskih ovlašćenja iz 1997. godine može smenjivati izabrane političare i nametati zakone i odluke. Incko je rekao da se vlast, predvođena predsednikom Srpske Miloradom Dodikom, ovom odlukom zapravo pokušava zaštiti od kazni progona zbog korupcije.
“Zanimljivo je to što su se Savez nezavisnih socijaldemorata (SNSD) i njegovi partneri odlučili još jednom okomiti na ovlašćenja državnih (pravosudnih) tela koja se bave korupcijom”, rekao je austrijski diplomata u intervjuu sarajevskom Dnevnom avazu.
On je dodao da bi većina građana u BiH želela da vidi procesuiranje korumpiranih političara.
Podseća se i da je sintagmu o korumpiranoj strukturi vlasti u RS predvođenoj Dodikom u svom reagovanju na odluku o referendum ranije upotrebila u svom saopštenju američka ambasada u Sarajevu.
Incko je kazao da je Dodikov referendum samo još jednom pokazao da će vladajuće strukture u BiH preduzeti sve što mogu kako bi same izvukle korist ignorišući pritom interese običnih ljudi pri čemu su zaboravili i poruke masovnih protesta iz februara 2014. godine.
Visoki predstavnik je kazao da je međunarodna zajednica potpuno svesna ozbiljnosti situacije izazvane odlukom parlamenta Srpske o raspisivanju referenduma kojim se, kako je rekao, pokušava dovesti u pitanje rad pravosudnih organa BiH.
Incko je ponovio da je parlament Srpske tom odlukom bez ikakve sumnje na sebe preuzeo ovlašćenja koja mu ne pripadaju.
“Glasanje protiv ključnih delova Dejtonskog sporazuma je blago rečeno, neodgovorno i ne može doneti ništa dobro. Upravo obrnuto, može dovesti RS u izolaciju, a celu zemlju u još dublju krizu, a to nikome nije potrebno”, rekao je Incko.
On je objasnio da ne može pola države da glasa o celoj državi.
Iako je bilo planirano da Vijeće za vanjske poslove EU u ponedjeljak raspravlja o Iranu, Libiji i Tunisu, te o bliskoistočnom mirovnom procesu, na dnevni red je naknadno uvrštena Informacija o situaciji u BiH. Povod je to što je Narodna Skupšina RS donijela odluku o raspisivanju referenduma o radu pravosudnih institucija BIH, a istovremeno su, prihvaćene reforme u ozbiljnom zaostatku.
Iako je zvanični Brisel već nekoliko mjeseci u očekivanju potvrde da su bh. političari, koji su potpisali Izjavu o pokretanju ekonomskih i socijalnih reformi, spremni da s riječi pređu na djela, to se nije dogodilo.
Umjesto reformskog projekta, dobili su referendum, odnosno informaciju da RS želi izjašnjavanje građana o radu državnih pravosudnih institucija i odlukama koje donosi visoki predstavnik međunarodne zajednice.
Federica Mogherini, visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost, je kao razlog rasprave “pod razno“ o BiH izjavila:
„Ponekad iz BiH imamo dobre vijesti i nadamo se da ćemo im se ponovo vratiti. Situacija u ovoj zemlji nije zvanično na dnevnom redu sjednice, ali se nadam da će proces reformi krenuti naprijed i to je prioritet za građane u BiH. To zahtjeva jedinstvo svih bh. vlasti i nadam se da će pokazati odgovornost prema svojim građanima u ovim teškim danima.”
Ministrica vanjskih poslova i evropskih integracija Republike Hrvatske Vesna Pusić je bila direktna – evo šta Komitet ministara odnosno EU žele od Republike Srpske:
“Idemo prema tome da se nekako dogovori odustajanje od ideje o referendumu jer to za posljedicu ima dovođenje u pitanje Ustava BiH i svega drugog što je Dejton donio, i rušenje toga na zakonima o sudbenoj vlasti. Mislim da je to pretjerano“, rekla je Pusić.
Miroslav Lajčak, ministar spoljnih poslova Slovačke, jedan od inicijatora da se BiH vanredno nađe na dnevnom redu ministarskog sastanka, navodi da je odluka o održavanju referenduma loša i neprihvatljiva.
„Neprihvatljiva je iz više razloga. Prvo iz pravnog. Nije moguće da entitet odlučuje o institucijama na državnom nivou. Neprihvatljiva je politički, jer jedini način kako da se rješavaju stvari u Bosni i Hercegovini jeste u dijalogu, a ne preko jednostranih poteza. A neprihvatljiv je i moralno, jer smo se 2011. dogovorili tadašnja visoka predstavnica, gospođa Ashton, u mom prisustvu, sa gospodinom Dodikom, kad je već tada razmišljao o referendumu, da to nije način. Evropska unija je ponudila strukturalni dijalog vezan za pitanja pravosuđa, koji funkcioniše. Znači ako RS ili bilo ko ima primjedbe, najbolji način da se one riješe je ovaj dijalog“, smatra Lajčak.
ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina Vijest dana Vijesti
