Hrvatska država je s najviše graničnih sporova u regiji, no građani uvijek pronađu način kako riješiti te probleme.
Izlazak iz arbitražnog postupka o utvrđivanju pomorske granice sa Slovenijom, nakon što je afera krenula u medijima, samo je aktualizirao rješavanje graničnih problema koje Hrvatska ima sa susjedima. Osim sa Slovenijom i na moru, i na kopnu sporna su pitanja granica i prema Bosni i Hercegovini, Srbiji te Crnoj Gori. Jedino s Mađarskom, a što je, zapravo, dio sjeverne granice bivše Jugoslavije, Hrvatska nema problema i sve je na tih 355 kilometara granice jasno.
Na preostalim granicama nekoliko je spornih točaka, pa su prema Bosni i Hercegovini (1.011 kilometara granice) sporna područja kod Hrvatske Kostajnice, odnosno morski grebeni Mali i Veliki Škoj kod Pelješca. Granica prema Srbiji duga je 325 kilometara, a na njoj su neriješena pitanja područja kod Apatina te Vukovarska i Šarengradska ada, dok na jugu, na 20-ak kilometara granice s Crnom Gorom, također postoje sporovi na Prevlaci i oko rta Oštro. Osim razgraničenja u Piranskom zaljevu, Hrvatska se sa Slovenijom (659 kilometara granice), a prema slovenskim izvorima, spori oko nekoliko točaka južno od rijeke Dragonje, na vrhu Sveta Gera te na području rijeke Mure.
Taksativno navedeni problemi, međutim, na samom terenu imaju potpuno drugu dimenziju, jer ono što dvije države ne mogu riješiti dogovorom, niti međunarodnom arbitražom, rješavaju građani sâmi. Ili je riječ o inicijativama koje poduzimaju lokalne vlasti i pojedinci s obje strane granice, pa se tako omogućuje odmor, razonoda, kupanje ili pecanje na riječnim otocima kod Vukovara i obližnjeg Šarengrada, ili građani iz puke potrebe prelaze s jedne na drugu stranu granice kod Hrvatske Kostajnice s jedne, odnosno Kostajnice s druge strane.
Kao primjere dobre suradnje građana s obje strane granice između Hrvatske i Bosne i Hercegovine navodi nedavnu zajedničku inicijativu protivljenju odlaganja nuklearnog otpada na hrvatskoj strani, ali i prosvjed protiv gradnje hidroelektrana na Uni.
“Problemi su nam zajednički, uglavnom ekonomske ili ekološke prirode, i ljudi prevazilaze sve traume koje su ostale iz rata, a političari se stalno nešto bune. No, to se ne dotiče sitne raje”, navodi Pavlić.
Svjestan je i problema koje imaju njegovi susjedi kojima su oranice s druge strane granice, pa ratari ne mogu odmah na njivu, nego moraju na granični prijelaz i okolnim putevima do svoje imovine. Smatra da bi posebne propusnice ljudima olakšale život, no strahuje od skorašnjih promjena.
“Bojim se Schengena kad dođe, jer bi tad mogli nastati problemi. No, ljudi su očito smislili granice samo da bi drugima zakomplicirali život. Mislim da su granice samo u glavi”, ocjenjuje Pavlić.
Sporne ade na Dunavu
Na drugoj strani Hrvatske, kod Vukovara i Šarengrada, riječni su otoci na Dunavu predmet spora dviju država. Hrvatska i Srbija ne mogu se usuglasiti gdje se na najvećoj europskoj rijeci točno nalazi granica, ni kome pripadaju velike površine na jednoj, odnosno drugoj dunavskoj obali. Hrvatskoj, naime, katastarski pripada najmanje 10.000 hektara zemlje na lijevoj, srpskoj obali Dunava, a Srbiji tri puta manje zemlje na desnoj, hrvatskoj obali. Hrvatska strana tamo traži poštivanje katastarskih granica, a srpska da granica ide sredinom Dunava.
Sporovi pred Međunarodni sud pravde
Početkom godine iz Zagreba, Beograda, Sarajeva i Podgorice pojavili su se signali kako bi se pitanja granica mogla početi rješavati pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu.
Prethodno bi, tako, otvorena pitanja morala proći parlamentarnu proceduru, pa tek onda biti upućena u Haag. Konkretno, odnosi se to na hrvatsko-crnogorsku granicu na kopnu i moru (kod Prevlake) te pitanje hrvatsko-srpskog razgraničenja na Dunavu, odnosno neriješenih pitanja na granici koja dijeli Hrvatsku od Bosne i Hercegovine.
Kao simboli neriješenih granica ostale su Vukovarska i Šarengradska ada, koje, po sadašnjem stanju stvari, ne pripadaju nikome, no građani i s jedne i s druge strane koriste ih tokom ljetnih mjeseci za bijeg od vrućina i uživanje u hladnoj rijeci.
Vukovarsku adu već godinama koriste Vukovarci tokom ljetnih mjeseci, a odnedavno je to moguće i mještanima Šarengrada, podunavskog sela na samom istoku Hrvatske.
Jedan od Šarengrađana koji je odrastao na Dunavu je Krešimir Kovačević i njemu je dogovor lokalnih vlasti Iloka i Bačke Palanke pravo olakšanje.
ZADNJE VIJESTI IZ Region Vijest dana Vijesti
