Almir Bečarević, nekadašnji direktor „BH-Gasa“ i dalje upozorava na izuzetno lošu situaciju u ovom sektoru, te optužuje Upravu „BH Gasa“ da nedovoljno i netačno informiše javnost. Štaviše, navodi Bečarević, stiče se dojam da direktori iz regiona više brinu o situaciji u BiH od npr. Harisa Hrnjičića, izvršnog direktora za tehniku “BH Gasa”, te se pita da li su izjave regionalnih direktora usaglašene s Hrnjičićem. “Lijepo je kad komšije vode računa o sigurnosti gasnog sistema BiH i kad vode računa o razvoju tog istog sistema. Toliko dobro vode računa da bi njih trebalo dovesti da vode „BH-Gas“. Postavlja se pitanje, a na bazi izjave Dine Salihagića, portparola „BH Gasa“ da se za gasnu sigurnost od sada trebamo obraćati Dušanu Bajatoviću direktoru „Srbijagasa“, a ako bude problema sa snabdijevanjem jer nije ispunio obavezu iz date izjave. Da li treba, a u slučaju poremećaja u snabdijevanju, da kupujemo gas iz skladišta po cijeni od 430 USD ili Haris garantuje da ćemo imati gas iz Rusije po cijeni od 345 USD. Da li treba da razmišlja obični građanin što smo ograničeni u isporukama za 5 posto ili treba da za objašnjenje zovemo Salihagića kako bi nam on stručno objasnio kompletan aspekt ograničenja u isporukama” – navodi Bečarević.
Inače, da bi bilo jasnije Dušan Bajatović je izjavio da očekuje da neće biti problema u snadbijevanju gasom FBiH i RS. Оn je dodao da je puno skladište gasa u Banskom dvoru, a da će dio tog gasa biti usmjeren i prema BiH. S druge strane Mladen Antunović, predsjednik Uprave „Plinacra“ ranije je izjavio da bi LNG terminal na Krku s radom mogao početi krajem 2017. godine. Na temelju do sada prikupljenih informacija i pisama namjere „Plinacro“ računa na početni kapacitet terminala od 4 do 5 milijardi m3 plina, ali zamišljeno je da se terminal projektira tako da su moguća modularna proširenja i povećanje kapaciteta u skladu sa širenjem tržišta. Antunović je rekao da su potpisani preliminarni ugovori s „BH Gasom“ na gradnji triju plinskih interkonekcija. Jedna je locirana kod Slavonskog Broda prema Zenici, druga kod Bihaća, a treća bi mogla biti kod Zagvozda i Imotskog prema Posušju ili od Ploča prema Mostaru. Zasad ta opcija ima veću šansu za realizaciju i ta bi mogla biti prva s čijom gradnjom bi se krenulo jer nekoliko tvrtki na području Mostara ima interes za plin, a u planu je i termoelektrana na plin pokraj tog grada. U „BH Gasu“ za sada nemaju stav o zaustavljanju gradnje novog gasnog toka. No, ukrajinska kriza svakako ima uticaja na isporuku gasa u BiH. “BH Gas za sada uredno snabdijeva sve svoje potrošače na tržištu Bosne i Hercegovine. Međutim, prema našoj zemlji je i dalje smanjena isporuka gasa za 5 do 6 procenata. Podsjećam da je kompanija d.d. Energoinvest uvoznik gasa za BiH od Gasprom exporta i da su te dvije kompanije prije dvije sedmice potpisale ugovor o uvozu gasa za 2015. godinu. Tako je iz BH Gasa upućeno pismo Energoinvestu u kojem tražimo pojašnjenje od Gasprom exporta za navedenu smanjenu isporuku gasa” – izjavio je portparol BH gasa Dino Salihagić.
Srbija između EU i Rusije
BiH već godinama razmatra mogućnost diverzifikacije dotoka plina, no ništa nije urađeno, iako navodno postoji volja Europske unije da se BiH priključi na alternativni plinovod te da ne ovisi toliko od ruskog plina. S druge strane, u Srbiji postoji veliki strah da bi zbog zahlađenja odnosa i sankcija između Zapada i Rusije moglo doći do usporavanja u izgradnji plinovoda Južni tok kroz Srbiju. Gradnja Gazpromovog plinovoda u Srbiji nije počela jer nije osigurano državno jamstvo za kredit tvrtki Srbijagas od 75 milijuna eura, koji je namijenjen pokrivanju osnivačkog uloga u zajedničkoj rusko-srpskoj kompaniji Južni tok Srbija.Srpski analitičari ocjenjuju da zbog zbog pozicije prema EU s kojom pregovara o članstvu i povlaštenih gospodarskih odnosa s Rusijom Srbija može imati veliku štetu od obje strane, rasplamsa li se kriza.
ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina Vijesti
