Jedno od najstarijih udruženja u BiH, sa tradicijom dužom od 30 godina, čuveni Unski smaragdi iz Bihaća, opstali su u životu i predstavljaju autoritet u polju ekologije i danas. Iako to nije više onako snažno udruženje, kada su uz pionirske zakletve sva djeca u Krajini polagala i zakletvu da će čuvati prirodu i rijeku Unu, ipak, tvrde da su oni preteča današnjem Nacionalnom parku Una.
Skrnavljenje
Unske smaragde osnovao je pokojni Boško Marjanović i 23. marta obilježava se 12. godišnjica njegove smrti. Tim povodom razgovarali smo sa njegovom suprugom Nurzekijom Marjanović, koja je cijeli život mjerila po količini vode koja je protekla Unom i djecom koja su sretna na njoj odrastala, iako ona i Boško nemaju svoje nasljednike.
– Poslije trideset godina ekološko-naučnog rada i svjetskih priznanja, bili smo sigurni da smo svi, barem u slivu rijeka Unsko-sanskog kantona, prihvatili kulturu čuvanja prirodnog bogatstva, kazala nam je Nurzekija.
Ipak, ona danas strahuje da će se rijeka Una oskrnaviti, jer su prije izvjesnog vremena predstavnici Općine Bihać sa bivšim ministrom Šefikom Smlatićem na čelu prirodne ljepote Une pokazivali ruskim investitorima, koji žele da njen hidropotencijal iskoriste gradnjom minihidrocentrala.
O tim najnovijim “ekonomskim” pokušajima ona nema visoko mišljenje.
– Oni kao da su živjeli na drugoj planeti, pa ne znaju da su neki stručni i dobronamjerni ljudi svoj život posvetili zaštiti rijeke Une i to bez hidroelektrana velikih i malih, a koje su najveća opasnost po biljni i životinjski svijet, kao i za sedrene strukture. Prof. dr. Mustafa Omanović, prof. dr. Sulejman Redžić, ekolozi Nijaz Abadžić i Boško Marjanović nisu više među živima, ali žive njihova djela. Na stotine hiljada je onih koji žive i koji će uvijek biti brana onima koji gradnjom hidroelektrana na Uni, Sani i njihovim pritokama vide privatni profit, priča nam Nurzekija.
Iako su tek stidljivo nagoviještene mogućnosti da se na Uni jednog dana proizvodi energija, otpor građana u Bihaću već je prisutan i kod same takve ideje.
Globalna orijentacija zaštite i ekonomskog iskorišćavanja rijeke Une, koja se isključivo temelji na naučnim saznanjima i postavkama mora da bude plebiscitarno prihvaćena od građana Unsko-sanskog kantona, što treba da isključi mogućnost gradnje hidroelektrana i objekata čija bi tehnologija ugrozila ekosistem rijeke, naravno što se ne odnosi na kapacitete u funkciji turizma, ekologije, privrednog i sportskog ribarstva, te sporta.
Uklesane riječi
Iako će i u budućnosti biti još mnogo sličnih rasprava u Bihaću, Nurzekija Marjanović preporučuje svim Bišćanima, bila ona živa ili ne, da skinu prašinu sa ranijih zbornika naučnih radova o ovoj temu, pa će vidjeti da su svi pokušaji iskorištavanja Une u svrhu proizvodnje energije neosnovani.
Za kraj, želi samo još jednom napomenuti na riječi njenog pokojnog muža, a koje su uklesane u kamen-temeljac Nacionalnog parka Una kod Štrbačkog buka:
“Unu ne treba čuvati od ljudi, već učiti ljude da čuvaju Unu!”
ZADNJE VIJESTI IZ USK Vijesti
