Migrantska kriza svakim danom postaje sve složenija na području Unsko-sanskog kantona, Svjedoci smo da je naša zemlja, a posebno Sarajevo i Unsko-sanski kanton, na udaru sve većeg broja migranata koji bez problema prelaze našu državnu granicu iz Srbije i Crne Gore i neometano ulaze u Bosnu i Hercegovinu.
Najveći broj migranata autobusima iz Sarajeva dolazi u Bihać i Veliku Kladušu, a ovih dana uočen je veći broj migranata i na području općine Bužim koji pokušavaju sa ilegalnim prelaskom državne granice sa R Hrvatskom na području MZ Bućevci gdje dolaze organiziranim taxi prevozom iz Bihaća.
Veća kontrola policijskih snaga Bosne i Hercegovine i Hrvatske uz granicu na području općina Bihać i Velika Kladuša preusmjerila je migrante na prostor općine Bužim.
Kako bi se u što većoj mjeri pomoglo izbjeglicama i migrantima na području Unsko-sanskog kantona, jučer je u Bihaću s radom započeo ured Visokog komesarijata Ujedinjenih nacija za izbjeglice i raseljena lica (UNHCR).
Prema riječima Ane Kristin Erikson, predstavnice ove organizacije za područje jugoistočne Evrope i Bosne i Hercegovine, cilj je da se ovdašnjim vlastima i Crvenom krstu USK u što većoj mjeri pomogne u zbrinjavanju izbjeglih stranih državljana.
“Među migrantima koji se nalaze na ovom prostoru ima dosta ljudi kojima je potrebna svaka vrsta zaštite. Ove ljude treba identifikovati i registrovati, dati im mogućnost da se njihovi zahtjevi za azil korektno razmatraju i da im se pruži odgovarajuća humanitarna i pravna zaštita”, istakla je Kristin Erikson.
Ona je dodala kako će UNHCR pomoći u zbrinjavanju migranata kroz nabavku hrane, odjeće, obuće i drugih neophodnih potrepština.
Prema riječima sekretara Crvenog krsta USK Selama Midžića, ova pomoć je došla u zadnji čas jer su u proteklom periodu potrošili gotovo sve materijalne resurse u brizi o migrantima, a obećana pomoć od strane državnih institucija još nije došla.
“Sve do sada prepušteni smo sami sebi, naši volonteri su na izmaku snaga i niko se ne uključuje u brigu o ovim ljudima. Pomoć je neophodna, posebno kada se radi o nabavci i pripremi hrane”, rekao je Midžić.
Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić pozvao je kantonalne i državne institucije da se aktivnije uključe u brigu o migrantima.
“Sigurno je kako bismo svi bili najsretniji da nema migranata, ali oni su tu i svi treba da se bavimo ovim problemom”, kazao je Fazlić.
Migranti u Bihaću borave u improvizovanom prihvatnom centru, koji je organiziran u zgradi nedovršenog đačkog doma, gdje su za njih osigurani smještaj i javna kuhinja. U pomenutom centru trenutno boravi oko 120 migranata, premda ih je još veći broj na drugim lokacijama.
U Velikoj Kladuši gotovo je dvostruko više migranata, pa i toliko više problema. Uglavnom su boravili u improviziranom šatorskom naselju u samom središtu grada. Međutim, općinske su vlasti na bazi Odluke o komunalnom redu preselili ih na novu lokaciju u prigradsko područje Trnovi. U općinskoj upravi Velike Kladuše kažu da ne mogu natjerati migrante na novu lokaciju, ali mogu i pridržavat će se odluke o komunalnom redu.