Vrijednost tržišta organskih proizvoda u Evropskoj uniji 2011. godine bila je čak 19,7 milijardi eura. Da bismo se uključili u to tržište, kao i za sve ostalo, potrebno je dostići propisane standarde. Zemlju imamo, zainteresirane proizvođače i kupce također, ali opet nešto nedostaje. Nedostaje zakonska regulativa, a samim tim i poticaji. Ideja i saradnje, međutim, ima na pretek.
Ako uopšte možemo raspad industrije staviti u dobar kontekst, onda neka to bude u ovom slučaju. Ionako veliki prirodni potencijal dodatno je ojačan sistematskim uništavanjem industrije. Sve je zasad uzalud. “Da bismo ušli u EU moramo ispoštovati, prema ‘mapi puta’, tri posto površina organske proizvodnje, a sada imamo 0,2% u sektoru organske proizvodnje”, kaže Sejad Herceg, predsjednik Saveza udruženja organskih proizvođača Federacije BiH „Organsko FBiH“.
Problem je nedostatak zakona, što onemogućuje i poticaje proizvođačima. Ali, na primjeru Srbije, koja je zakon usvojila 2011. godine, vidimo da nije sve samo u zakonodavstvu. Oko 8.200 hektara, odnosno 0,15% od registrovanog poljoprivrednog zemljišta koristi se za organsku proizvodnju u Srbiji. Od toga je tek 0,06% organski sertifikovano, ostalo je u konverziji – ističe Olga Kešelj, članica UO Nacionalnog udruženja za razvoj organske proizvodnje “Serbia organica”.
Toliko o korištenju potencijala.
Evropa je dalje nego što mislimo, ali ideje kako joj prići ne nedostaju, a zajedno je uvijek bilo lakše. “Došli smo do ideje da s Makedonijom, možda Crnom Gorom i BiH napravimo jednu regulativu, standard koji bi važio za naše zemlje. Bilo bi to ne za EU, nego da bi se ti proizvodi unutar naših zemalja prodavali, izvozili, uvozili”, pojašnjava Kešelj. Ideja se donekle konkretizovala projektom ENO Agri, koji obuhvata pogranična područja BiH i Srbije. “Projekat prekogranične saradnje, sa Srbijom, koji mi finansiramo, pomaže proizvođačima u BiH da razviju strategije za preuređenje svojih tradicionalnih farmi u one za organsku proizvodnju”, navodi Andy McGuffie, portparol Delegacije EU-a u BiH. Uz radionice, pomaganje u produženju sertifikata, razne analize, svi ističu da ovakav projekat može pomoći razvoju brenda, a samim tim i promociju proizvoda. “Uradili smo jedan brend koji će naši kupci da prepoznaju kao organski proizvod i naravno da će on pretrpjeti sve norme i regulative da bi mogao da se nađe na policama evropskog tržišta”, kaže Herceg.
Mit o ekološki nezagađenom području koje bi moglo prehraniti pola Evrope sad valja pretočiti u realnost. Evropa je gladna, mada nismo ni mi siti. Organsko ili ne, pa red bi bio da bar imamo izbor, ali i pristupačne cijene, a tako će biti samo ako se poveća ponuda.
Proizvođači ljubuškog ranog, geografski zaštićenog krompira već se dvije godine muče s plasmanom proizvoda – otkako su izgubili hrvatsko tržište. Ljubuškim je krajem zato odjeknula vijest da je Bosna i Hercegovina ispunila sve uvjete za izvoz krompira na evropsko tržište, no oduševljenje nije dugo trajalo. U iščekivanju konačne Uredbe o izvozu, dočekali su proljetnu noć punu leda. Urod je prepolovljen.
Tržište je bilo – doslovno – iza brda, u Hrvatskoj. Nakon ulaska Hrvatske u Evropsku uniju ljubuški proizvođači krompira gube dio tržišta. Umjesto redovnih 5-6 hiljada, izvoz je spao na dvije hiljade tona godišnje. No, Evropa je nedavno naš krompir proglasila ispravnim, pa su Ljubušaci počeli razmišljati da će od ove godine ipak nešto biti. Najbolje bi bilo, kažu, kad bi konačna Uredba o izvozu na snagu stupila do sljedećeg mjeseca.
„Već dotle bi ljudi morali znati da li ćemo moći računati na to. Ne bude li toga, godina će biti katastrofalna”, upozorava Dragan Pavlović, predsjednik Seljačkog saveza FBiH.
Ljubuški proizvođači krompira sada čekaju da birokratija uradi svoj dio posla. U međuvremenu, bila je dovoljna jedna noć s temperaturom ispod nule da u selima oko Ljubuškog napravi štetu. Urod je doslovno prepolovljen.
Ali, s ledom će, kažu, ipak izaći na kraj. Zemlja je, objašnjavaju, posebna – oporavit će se. ‘Ljubuški rani’, zaštićena sorta krompira, niknut će opet. No gdje s njim, pitanje je koje ostaje. Ukoliko zelenog svjetla iz Evrope ne bude, urod će propasti, jer, domaće tržište je nepouzdano pa prednost nad kvalitetnim, brendiranim krompirom ima onaj uvozni.
ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina Vijest dana Vijesti
