GDP, kao ukupna proizvodnja unutar zemlje, poređenja radi, 1995. godine iznosio je 4 hiljade i 200 maraka, a danas 6 hiljada i 862 marke po stanovniku. Međutim, nesavršena je to mjera stvarnog ekonomskog blagostanja u zemlji. Najveći dio ovog novca troši elita koja živi od poreza i drugih javnih prihoda. Radnici jedva preživljavaju, a o penzionerima je suvišno i govoriti. Kada se, naime, gleda standard kupovne moći stanovništva, najsiromašnija smo zemlja u Evropi.
BiH najsiromašnija zemlja u Evropi. BiH posljednja u Evropi po BDP-u. BiH na dnu liste po ukupnoj moći. BiH je nanesretnija zemlja.
Godinama se javnost bombarduje ovakvim naslovima. I sve je to istina – ali do kada?
Prof. dr. Fikret Čaušević svjetski je poznati ekonomista. On navodi uzroke i kaže da na loš ekonomski parametar i danas utiče to što smo od svih zemaljja u regionu preživjeli najgora razaranja.
“To su jako veliki gubici. Mi jesmo kao država dobili vrlo značajne donacije, ali kada ih poredimo – gubici su mnogo veći”, tvrdi on.
Gubici u ljudstvu su neprocjenjivi, materijalni se procjenjuju od 35 do 40 milijardi dolara, tu je i izgubljeni BDP koji nije mogao biti proizveden zbog ratnih dejstava, imamo najveći broj invalida, potom enormno velik broj administracije uzrokovan rascjepanošću zemlje po Dejtonskom sporazumu, koja guta skoro 80% državnog budžeta. Dok administracija nemilice troši novac poreznih obveznika, prosječna plaća daleko je ispod potrošačke korpe.
“Mi se zaista čudimo kako ljudi uspiju obezbijediti i tih 150 maraka za potrošačku korpu ako se računa na pojedinačnu osobu”, ističe Gordana Bulić, iz Udruženja potrošača.
Gdje je rješenje? Novi premijer Federacije kaže da su to ozbiljne ekonomske reforme. To su govorile i prethodne vlade, a samo su, ustvari, kupovale socijalni mir, posebno uvođenjem novih zakona pred izbore. Da li će ovaj put biti drugačije?
“Nije bilo hrabrosti, a svi su to znali, i prije nas. Mi smo sasvim odlučni da radimo unutar fiskalne reforme ta neka povećanja poreza na luksuze, da smanjimo obaveze na platu”, poručuje premijer Fadil Novalić.
Najavio je Novalić povećanje investicija kroz autoceste i energetiku, tvrdi da će se napraviti reorganizacija Fedracije u smislu da neke agencije treba ukinuti, a neke će se racionalizirati. Nada se da će ih pratiti kantoni. Posebno ističe da radnopravno zakonodavstvo mora biti fleksibilno, te da novi zakon o radu mora biti usvojen.
“Došlo je vrijeme da se to uradi. A primijetio sam da su stranke spremne platiti svaku cijenu da se to provede”, kaže on.
Kaže da će privatizovati kompanije čiji je državni kapital manji od 50 posto. Telekom i Elektorpivredu ostavit će za kasnije.
Od novih vlasti očekuje se i da konačno uspostave ambijent za bolji imidž zemlje na dobrobrobit građana koji ovdje žive. Stopa nezaposlenosti u zemlji među najvišim je u Evropi. Kako povećati zaposlenost na evropskom putu, što predviđa Sporazum za rast i zapošljavanje.
BiH i dalje je vodeća zemlja u regionu po nezaposlenosti. Krajem marta u FBiH registrirane su oko 392 hiljade nezaposlenih, a u RS-u oko 143 hiljade. Posljedica je to loseg stanja u ekonomiji kao i neefikasnih politika zapošljavanja. Poseban problem predstavlja neusklađenost obrazovnog sistema sa potrebama tržišta rada, pa se umjesto za radna mjesta kadrovi, naročito visokoobrazovani, proizvode za čekanje na biroima za zapošljavanje.
“Obrazovni sistem i dalje proizvodi kadrove za kojima ne postoji potreba na tržištu rada i definitivno u ovom segmentu se mora nešto uraditi, moraju se uvesti neke kvote”, kaže Haris Čuljević, glasnogovornik Federalnog zavoda za zapošljavanje.
“Treba proizvoditi kadrove koji su konkurentni na regionalnim tržištima. Ako to shvatimo, mi možemo reagovati, dovesti klijente, možemo isporučiti uslugu”, poručuje Benjamin Kadić, sa portala Posao.ba.
Pretpostavka za stvaranje novih radnih mjesta i unapređenje tržišta rada je stabilna politika koja će biti fokusirana na privredu i ekonomiju, kao i na stvaranje povoljnog ambijenta za investicije. U Sporazumu za rast i zapošljavanju navedene su potrebne mjere za ekonomske reforme koje bi trebale olakšati zapošljavanje, a njihova implementacija zavisi od novoizabrane vlasti.
“Što se poslovnog okruženja tiče, moramo olabaviti mjere od registracije do dobivanja dozvola, unutar okruženja moramo eliminisati sivu zonu, zapošljavanje na crno, što je deformator onih koji legalno zapošljavaju”, ističe federalni premijer Fadil Novalić. Premijerka RS-a naglašava kako je cilj rasterećenje privrede – s rasterećenjem privrede doći će do određenih olakšica kako bi se obezbijedilo i zadržavanje postojećih radnih mjesta i otvaranje novih.
Iz Delegacije EU-a ističu da je neophodno jačanje pravnog okruženja, smanjenje poreza na rad kao i promovisanje jedinstvenog ekonomskog prostora u BiH.
“Vjerujemo da bi sve te stvari stvorile više prostora za privatni biznis. Privatne kompanije imale bi priliku da otvaraju nova radna mjesta, i onda, na neki način, slobodnija ekonomija može početi sa radom, možete imati dinamičnije tržište”, izjavio je Andy McGuffie, portparol Delegacije EU-a u BiH.
Kako bi pomogli u rješavanju problema nezapolenosti Kancelarija specijalnog predstavnika EU-a u BiH i Norveška ambasada organizovali su dva sajma zapošljavanja. Nakon prvog održanog prošle godine u Zenici od 8 000 posjetilaca 863 osobe su pronašle zaposlenje dok se uskoro očekuju rezultati sajma održanog prošlog mjeseca u Banjoj Luci.
ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina Vijest dana Vijesti
