Poznata je činjenica da gotovo sva velika javna preduzeća imaju krupne probleme sa naplatom svojih računa. Velike im iznose duguju građani ili firme koje koriste struju, vodu ili plin, naprimjer.
Loša ekonomska i socijalna situacija u zemlji, slaba platežna moć, te nedostatak adekvatne socijalne politike i uloge države, mogli bi da budu razlozi što je u BiH iz godine u godinu sve više neplaćenih računa za komunalije. I naravno ima i onih koji bi mogli da plaćaju, ali se oglušuju o obaveze. Iako ne postoji zbirni podatak kolika su ukupna dugovanja, ipak se procjenjuje da se radi o stotinama miliona maraka, a podatak da svako četvrto domaćinstvo, tvrde stručnjaci, malo po navici, malo zbog besparice, ne izmiruje svoje obaveze, dovoljno govori o ozbiljnosti problema.
“Mi imamo problema sa nekih 10 posto potrošača struje i vodi, koji na svaki mogući način pokušavaju da izbjegnu izmirenje obaveza”, kaže Majazudin Vehabović, pomoćnik direktora za logistiku u JP Komunalno Brčko.
Najviše se po osnovu neplaćenih računa duguje elektrodistribucijama. Elektroprivredi BiH ukupan dug za struju je oko 14 miliona maraka, dok Elektroprivreda RS-a potražuje više od 200 miliona. Višemilionska dugovanja potražuju i lokalne toplane, npr. sarajevske – oko 65 miliona maraka, dok preduzeću Grijanje iz Zenice građani duguju oko 30 miliona.
Kako je saopćeno iz Elektroprivrede BiH, ta kompanija kontinuirano poduzima sve mjere prema kupcima koji neblagovremeno izmiruju svoje obaveze u vidu opomena, obavijesti o isključenju, obračunu zateznih kamata te utuženju, a sve u skladu sa važećim zakonskim i podzakonskim aktima.
Iz Udruženja potrošača objašnjavaju da su najugroženije kategorije stanovništva najredovnije platiše, a da nesavjesni potrošači upravo zbog nepostojanja mogućnosti za pojedinačnu obustavu korištenja usluga, te nepostojanja sankcija, izbjegavaju plaćati račune. Tvrde da je, za razliku od zemalja regije, čija je vlada tamošnjim bankama predložila otpis dugovanja najsiromašnijim građanima, u BiH izostala socijalna politika i uloga kada se radi programima pomoći socijalno ugroženim kategorijama. Mogućnost opraštanja dugovanja nesumnjivo bi obradovala one najugroženije, ali nadležni u našoj zemlji nemaju namjeru slijediti primjer susjednih država. Ipak, napominju da bi se država u dogledno vrijeme mogla uhvatiti u koštac sa ovim problemom.
Naplatu dugovanja javna preduzeća pretežno realiziraju utuženjima, takvih je na sudovima više od milion, stoga ti postupci traju dugo, pa su i efekti manji. Za najveći dio tih dugovanja postoje pravosnažne presude, a u vrlo malom procentu se uspijevaju realizirati. Šta bi moglo biti od koristi? S jedne strane, vlast bi morala boljom socijalnom politikom pomoći onima koji ne mogu sami podmiriti sve obaveze. Dok bi se s druge strane, morale efikasnije pozabaviti onima koji obaveze ne žele ispuniti.
ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina Vijest dana Vijesti
