Radio Velkaton 107.00MHz

Potpisan prvi Memorandum o saradnji u borbi protiv korupcije

Na inicijativu Ministarstva sigurnosti BiH danas je u Sarajevu je potpisan prvi Memorandum o saradnji u aktivnostima prevencije i borbe protiv korupcije u našoj zemlji. Memorandum su potpisali ministar sigurnosti BiH Fahrudin Radončić, direktor Agencije za prevenciju korupcije BiH Sead Lisak, te direktor ACCOUNT - mreže nevladinih organizacija u borbi protiv korupcije Eldin Karić. Potpisivanje ovog Memoranduma podržala je Ambasada SAD u našoj zemlji.

Američki ambasador Patrick Moon potpisivanje Memoranduma ocijenio je novim poglavljem u borbi protiv korupcije u BiH. On je kazao da je ohrabren činjenicom da je Ministarstvo sigurnost BiH nosilac ovih aktivnosti, odnosno da ovakva jedna incijativa dolazi od domaćih institucija. U zgradi Parlamentarne skupštine BiH, također, održana je i konferencija na temu "Tranzicija, privatizacija, korupcija". Ministar Radončić je u svom uvodnom izlaganju kazao da je BiH ne samo prva u Evropu o sistemskoj korupciji, već je i cijeli proces u privatizaciji uradila jako loše sa vrlo slabim finansijskim efektima. "Sveobuhvatna borba protiv korupcije, nakon više od 17 godina izbjegavanja da se kao društvo ozbiljno suočimo s ovom pojavom, mora doći na vrh liste prioriteta za sve sigurnosne i pravosudne subjekte u BiH. Uostalom to je i neupitni kriterij i za pristup Evropskoj uniji i NATO-u. Poglavlja 23. i 24. koja nas čekaju na tom putu imat će datum svog početka. Ali, kako mi je rekao jedan pametan čovjek i ugledan ekspert iz međunarodnih policijskih struktura, neće biti preciznog datuma prestanka njihovog provođenja. Naprotiv, borba protiv korupcije neće biti vremenski ograničena", kazao je Radončić.

On je naglasio da će jedan od izazova za BiH na putu ka euroatlantskim intergracijama biti i revizija pojedinih spornih privatizacija. Dodao je da su se u Hrvatskoj i u Srbiji već dogodile takve situacije.

Vladajuće stranke Srbije danas o sporazumu s Prištinom - Ministri EU sutra o datumu za Srbiju

Savjet ministara Evropske unije raspravljaće sutra u Luksemburgu o dodeljivanju datuma za početak pregovora o pridruživanju Srbiji. Ministri će na početku dvodnevnog zasedanja saslušati izveštaj visoke predstavnice EU za spoljnu politiku i bezbednost Ketrin Ešton vezano za dogovor o predlogu sporazuma Beograda i Prištine koji je postignut u petak, kao i o napretku Srbije u dostizanju evropskih standarda kroz unutrašnje reforme. Eštonova bi izveštaj trebalo da podnese oko 9,00 sati. Ministri će nakon toga raspravljati da li je Srbija ispunila uslove koje je Savet propisao u decembru prošle godine i nakon toga odlučiti da li da preporuče da se na samitu u Briselu ovog juna Srbiji odredi datum. Ti uslovi zahtevaju uspostavljanje "vidljivog i trajnog napretka" u odnosima Beograda i Prištine i nastavak unutrašnjih reformi.

Radnici „Bire“ nastvljaju s štrajkom

Dogovor radnika “Bire” sa poslodavcem pao je u vodu. Štrajk se i dalje nastavlja, a u Sindikatu metalaca BiH najavaljuju tužbe. Nakon održane press konferencije na kojoj je sindikat potvrdio da je dogovor postignut, u poslijepodnevnim satima na sastanku sa menadžmetnom firme ponuđene su druge opcije. Iako su održali press konferenciju na kojoj su izjavili da su postigli dogovor sa menadžmentom “Bire”, te da od sutra nastavljaju s radom, sat vremena kasnije, čelnici Sindikata ove firme, odbili su potpisati ponuđeni sporazum .

Naime, Omer Balić, predsjednik Sindikata Bire, navodi da je riječ o čistoj prevari, jer im je ponuđena suprotna opcija od dogovorene. Ovo potvrđuje i Jasmin Alagić, potpredsjednik Sindikata “Bire” koji kaže da su prema dogovoru trebali već sutra dobiti zaostalu januarsku plaću, a do kraja mjeseca i februarsku, s tim da bi se u međuvremenu štrajk samo zamrznuo. Međutim, poslodavac je zahtjevao potpuni prekid štrajka. Današnjim zbivanjima prisustvovali su predsjednik Sindikata metalaca BiH, Muhamed Hadžić i predsjednik Sindikata USK, Muhamed Mahmutović. Ovom prilikom Muhamed Hadžić, predsjednik Sindikata metalaca BiH je kazao da je menadžment firme prekršio više odredbi zakona i da će Sindikat pokrenuti tužbe, dok Muhamed Mahmutović, predsjednik Sindikata USK, tvrdi da su radnici prisiljavani da potpisuju izjave o tome jesu li ili nisu za štrajk, što je također nezakonito djelo.

Radnici tvrde da ne vjeruju više poslodavcu, jer su više puta bili izigrani, iako su, kažu, cijelo vrijeme pristajali na kompromis. S obzirom na to da Sindikat “Bire” sa svojim menadžmentom nije želio potpisati sporazum, koji nije adekvatan ranijem dogovoru, radnici ove firme u štrajku su do daljnjeg.

UN: Libija veliki izvoznik oružja u semlje zahvaćene sukobima

Prema informacijama UN-a, Libija sve više isporučuje oružje u zemlje zahvaćene sukobima kao što su Mali, Sirija ili Pojas Gaze, zemlje u kojim oružje završava u rukama naoružanih grupa ili terorista. UN u izvještaju navodi da je izvoz oružja, bez obzira na postojeći embargo, dostigao zabrinjavajući nivo. Libija se nakon svrgavanja sa vlasti Muamera Gadafija pretvorila i najvažnije mjesto za nabavku raznih vrsta oružja.

Pogoršava se situacija u Siriji

Nakon dvije godine koliko traje građanski rat u Siriji, situacija se u toj zemlji znatno pogoršala. Prema najnovijim procjenama Ujedinjenih nacija, četvrtina sirijskog stanovništva se nalazi u izbjeglištvu. Samo na prostoru te zemlje je četiri miliona izbjeglica, kazao je porptarol UNHCR-a, prenosi afp. Još oko 1,2 miliona ljudi je zbog rata izbjeglo u inostranstvo. Ujedinjene nacije ovih dana rade na obradi podtaka tako da će u narednom periodu izaći i sa svaničnim saopštenjem.

Lagarde ispitivana pred sudom u Francuskoj

Šefica MMF-a Christine Lagarde u četvrtak se pojavila u sudu u Parizu radi ispitivanja oko isplata kontroverznom tajkunu tokom njenog mandata na mjestu ministra finansija Francuske. Od nje je zatraženo da objasni svoje bavljenje sporom iz 2007. godine koji je rezultirao isplatom oko 400 miliona eura Bernardu Tapieju.Ona se pojavila pred Sudom pravde Republike (CJR), koji istražuje ministrske zloupotrebe ovlasti.

Šefica MMF-a insistira da je novčana nagrada tajkunu tada bila najbolje riješenje. 

Protiv nje može biti pokrenuta zvanična istraga zbog odluke da koristi arbitražu, nasuprot preporukama svojih visokih savjetnika, da riješi dugogodišnju sudsku bitku između države i Tapieja, pristalice ondašnjeg francuskog poredsjednika Nicolasa Sarkozyja.

Slučaj se proteže od 1993. godine, kada je Tapie, živopisni kontroverzni lik iz francuskog poslovnog svijeta, prodao svoje dionice u sportskoj kompaniji Adidas banci Credit Lyonnais, javlja dopisnik BBC-a iz Pariza Christian Fraser.

Uskoro nakon što je banka prodala te dionice po mnogo višoj cijeni, Tapie je tvrdio da ga je prevarila.

U 2007. godini, predsjednik Sarkozy predložio je da bi ministarstvo finansija,koje je nadziralo taj spor i koji je predvodila Lagarde,  trebalo slučaj prepustiti arbitraži.

Tapie je tada dobio mnogo višu sumu nego što je mogao očekivati da će je dobiti na sudu.

Lagarde nije optužena da je profitirala od te isplate, ali je ispitivana zbog zloupotrebe javnih sredstava.

Ona je još uvijek jedan od najpopularnijih političara francuske desnice. Lagarde, koja savršeno govori engleski, nikada nije izrazila želju da se kandiduje za predsjednicu. Njen petogodišnji mandat na čelu MMF-a trebao bi, međutim, isteći u 2016. godini - godinu dana uoči novih predsjedničkih izbora u Francuskoj. Sa svojim ugledom, ona bi mogla postati opasan protivkandidat aktuelnom  predsjedniku Francoisu Hollandeu, navode analitičari

Stokholm: Zapaljen restoran, više od 30 automobila... Narušen imidž sretne i velikodušne zemlje

Grupe mladića zapalile su tokom noći jedan restoran, više od 30 automobila i povrijedili trojicu policajaca u neredima koji se četvru noć za redom dešavaju u predgrađima švedske prestonice Stokholma izazvani incidentom kada je 13. maja policajac ubio jednog muškarca.

Predstavnik policije Kjel Lindgren je kazao da je rano jutros zapaljeno najmanje 30 automobila u zapadnom i južnom dijelu Stokholma. Vatrogasci kažu da nikada do sada nisu vidjeli toliko požara koji bjesne u isto vrijeme, javio je AP.

Mladi izgrednici su u južnom dijelu Stokholma, Skogasu, zapalili jedan restoran.

Lindgren je kazao da je jedna 16-godišnjakinja nakratko bila privedena pod sumnjom da se priprema da podmetne jedan požar, ali je kasnije poslata kući.

Neredi u Stokholmu počeli su u nedjelju, kao reakcija na incident od 13. maja. Tada je policajac ubio jednog 69-godišnjaka koji je vitlao nožem u sjeverozapadnom predgrađu prestonice.

Nemiri u kojima su mlađi stanovnici predgrađa Štokholma četiri noći uzastopno palili automobile i napadali policajce šokirali su Švedsku, državu koja je uspjela da izbjegne najteže posljedice finansijske krize, ali nije riješila problem nezaposlenosti među mladima i nezadovoljstva azilanata. Nasilje se proširilo sa sjevernih u južna predgrađa glavnog grada, a grupe mlađih osoba palile su automobile, bacale kamenje i razbijale prozore i izloge. Policija je objavila da su i u Malmeu zapaljena dva automobila.

Lokalni mediji prenijeli su da je u predgrađu Ragsved zapaljena policijska stanica i da je privedeno nekoliko lica. Nije bilo povrijeđenih, a vatra je brzo ugašena.

Napadači su svaki put čekali da padne mrak i nisu uvažili poziv premijera Fredrika Rajnfelta za smirivanje situacije, poslije nereda u kojima su oštećene radnje, škole, umjetnički centri i radionice, prenio je Rojters. Očevici u predgrađu Hagstra kažu da je oko 40 do 50 mladih bacalo kamenje na policajce i lupalo izloge, a potom su pobjegli u različitim pravcima. Oni kažu da su to bila lica u dvadesetim godinama i naizgled dobro organizovana.

"Teško je reći zašto ovo rade. Možda su ljuti na pripadnike snaga reda, možda zbog svoje lične situacije, poput nezaposlenosti ili zato što nemaju gdje da žive", izjavio je stanovnik ovog kraja Seldžuk DŽeken. Nemiri su počeli nakon što je policija ubila jednog 69-godišnjeg muškarca koji je mahao mačetom u predgrađu Husbi, ranije ovog mjeseca.

"Vidimo da društvo postaje sve više podijeljeno i da socijalne i ekonomske razlike postaju sve veće. Ljudi iz ovih područja najteže su pogođeni. Postoji institucionalni rasizam", izjavio je Rami Al Kamisi, suosnivač grupe "Megafonen", koja se zalaže sa društvene promjene u predgrađima. Nemiri su bili manjeg obima nego u Britaniji i Francuskoj u posljednje dvije godine, ali su ukazali na probleme u sredinama koje su manje pogođene finansijskom krizom nego zemlje poput Grčke i Španije. Rezanje državnih budžeta najteže pogađa siromašne, a naročito imigrante. "Razlog je veoma jednostavan. Nezaposlenost, stambeno pitanje, nepoštovanje od strane policije. Potreban je samo povod za nemire, a to je ovog puta bila pucnjava", izjavio je Ruzbeh Đalaje, urednik u lokalnom listu "Nora sidan", koji izlazi u Husbiju. On kaže da policija često zaustavlja mlađe osobe na ulicama bez potrebe i provjerava im identitet. Tokom nemira, pojedini policajci nazivali su izgrednike "majmunima", tvrdi Đalaje. Televizijski snimci zapaljenih automobila veliki su udarac za zemlju koja se ponosi svojom socijalnom pravdom i gostoprimstvom prema izbjeglicama iz područja zahvaćenih ratom i represijom, navodi Rojters.

"Shvatam brige mnogih stanovnika ovih predgrađa i Husbija da su ljuti i zabrinuti. Socijalna isključenost je veoma ozbiljan uzrok mnogih problema", izjavila je švedski ministar pravde.

Brutalno ubistvo vojnika teroristički napad - "Vi nikada neće biti bezbjedni" – Muslimani V. Britanije osudili napad

Muškarac koji je juče ubijen mačetom na ulici u jugoistočnom dijelu Londona bio je pripadnik oružanih snaga, potvrdio je danas izvor iz britanske Vlade.

Dvojica muškaraca koji su izvršili napad proveli su noć u pritvoru u bolnici, dok traje antiteroristička istraga o događaju u Vulviču. Čovjek, koga je sa krvavim rukama snimio jedan prolaznik, rekao je da je izvršio napad zato što britanski vojnici ubijaju muslimane svakodnevno. Britanski premijer Dejvid Kameron predsjedavat će tokom dana vanrednim sastankom komisije za bezbjednost, poslije jučerašnjeg hitnog povratka iz Francuske.

Mjere bezbjednosti pojačane su u kasarnama širom Londona. Dvojica napadača ranjena su u policijskoj intervenciji poslije ubistva. Jedan je u teškom stanju, a drugi je zadobio povrede koje mu ne ugrožavaju život. Očevici kažu da su njih dvojica izvršili ubistvo hladnim oružjem dok su uzvikivali islamističke slogane. Oni nisu pokušali da pobjegnu i ohrabrivali su prolaznike da snimaju mjesto ubistva, a jedan od njih davao je političke izjave.

"Izvinjavam se što su žene morale da vide ovo danas, ali u našoj zemlji naše žene to takođe moraju da gledaju. Vi nikada nećete biti bezbjedni. Srušite svoju vlast, njih nije briga za vas", rekao je ovaj čovjek. Drugi je snimljen u razgovoru sa jednom ženom na mjestu događaja. Ona je rekla "Dejli telegrafu" da je zatražila od okrvavljenog napadača da joj preda svoje oružje "prije nego što napadne još nekog". Britanski muslimanski savjet osudio je ubistvo kao "varvarsko djelo koje nije zasnovano na islamu".

Nakon brutalnog ubistva jednog vojnika ispred kasarne u Londonu, britanski premijer David Cameron i gradonačelnik Londona Boris Johnson navode da je riječ o terorističkom aktu. On je dodao da je da je riječ o strašnom i apsolutno odvratnom činu. U jugoistočnom dijelu Londona dvojica muškaraca napala su i mačetom ubila jednog vojnika ispred kasarne. Tijelo su potom odvukli na cestu da bi potom, mašući oružjem, tražili od prolaznika da ih fotografiraju. Prema izjavama svjedoka napadači su nosili tradicionalnu islamsku odjeću i izvukivali „Allahu vekbar“, te „Kunemo se Alahom da nikada nećemo prestati boriti se protiv vas“. Nedugo nakon toga na mjesto zločina je stiglo nekoliko policijskih patrola. U kraćem oružanom obračunu s policijom dvojica muškaraca su pogođena, nakon čega su prebačena u bolnici, jedan je u kritičnom stanju. 

SAD će pomoći vojnu akciju Izraela

Američki Senat donio je rezoluciju u kojoj se kaže da bi SAD trebalo da pruže vojnu, diplomatsku i ekonomsku podršku Izraelu ako krene u vojnu akciju protiv Irana.

Naime, po toj “neobavezujućoj rezoluciji”, SAD bi trebalo da pruže vojnu, ekonomsku i diplomatsku podršku u slučaju vojne akcije Izraela protiv Irana kao legitimnom činu samoodbrane od nuklearne prijetnje iranskog oružja.

- Ne može se razdvojiti prijetnja nuklearnog programa Irana po SAD i po Izrael - rekao je senator Lindzi Grejem, republikanac koji je, zajedno sa senatorom Robertom Menendesom, demokratom, predlagač rezolucije.

Rezolucija, prihvaćena sa 99 glasova za i ni jednim protiv, poziva na punu primjenu američkih i međunarodnih sankcija prema Iranu i poziva predsjednika SAD da nastavi da jača izvršenje sankcija. Takođe u srijedu, Spoljnopolitički odbor Predstavničkog doma Kongresa SAD je odobrio prijedlog zakona koji donosi još oštrije ekonomske sankcije protiv Teherana.

Prijedlog zakona donosi nova ograničenja izvoza iranske nafte, ograničava pristup Teherana deviznim rezervama u inostranstvu i produžava “crnu listu” iranskih kompanija.

Kongres je sankcije uveo u četiri navrata od juna 2010.

Cilj je da se poveća pritisak na iranske lidere da se odreknu nuklearnog programa.

SAD i druge svjetske sile smatraju da Iran proizvodi i skladišti obogaćen uranijum da bi proizveo nuklearno oružje.

Iran međutim tvrdi da to radi u mirnodopske svrhe, prije svega radi proizvodnje struje u nuklearnim elektranama.

Evropol: Uhapšeno 18 ljudi osumnjičenih za trafiking

HAG - Britanska, francuska i njemačka policija su uz pomoć Evropola danas uhapsile 18 ljudi koji se sumnjiče za učešće u organizovanoj mreži krijumčarenja ljudi, saopštio je Evropol.

U saopštenju te agencije Evropske unije se navodi da su u istrazi protiv kriminalne mreže, koja se bavila nelegalnim transportom imigranata sa juga Azije u Veliku Britaniju, učestvovali i agencija EU za sudsku saradnju Eurojust, policajci imigracijske službe britanskog Ministarstva unutrašnjih poslova, policija britanske pokrajine Kent, britanska Agencija za borbu protiv organizovanog kriminala, policija grada Pariza i njemačka Savezna policija. Kriminalna mreža se uglavnom bavila pomaganjem nelegalnim imigrantima iz Šri Lanke da dospju do Velike Britanije tako što ih je transportovala vozilima kroz Njemačku, a zatim preko francuskih luka u blizini Lamanša, naveo je Evropol.

Pored toga, neki imigranti su iz Britanije putovali dalje prema Severnoj Americi, koristeći falsifikovane dokumente. Veruje se da je tim ilegalnim imigrantima naplaćivano po 5.000 evra da bi dospeli do Velike Britanije. Tokom zajedničke operacije je 11 osumnjičenih uhapšeno u Britaniji, a sedmoro u Francuskoj. Osim jednog Holanđanina, svi uhapšeni su poreklom sa Šri Lanke, navodi se u saopštenju.

Poznanik Carnajeva ubijen tokom saslušanja u FBI

Jedan agent američkog Federalnog istražnog biroa (FBI) ubio je jutros na Floridi Čečena Ibragima Todaševa, poznanika bostonskog bombaša Tamerlana Carnajeva.

Američki mediji prenose da nije poznato kako se to dogodilo, sem što je FBI izdao kratko saopštenje da je do ubistva došlo kada je agent pokušao da ispita Todaševa, koji je doveden u vezu sa osumnjičenima za teroristički napad u Bostonu. "Istražujemo kako se to dogodio. Osumnjičeni je preminuo i u ovom trenutku nemamo više informacija", navodi se u saopštenju kancelarije FBI iz grada Tampa na Floridi.

Tim istražitelja FBI iz Vašingtona otputovao je na Floridu da bi do kraja istražili kako se dogodio incident u kome je nastradao Todašev. Od napada u Bostonu, agenti FBI saslušavaju prijatelje i poznanike braće Carnajev, pri čemu se uglavnom ispituju pripadnici čečenske zajednice u SAD. U napadu u Bostonu poginulo je troje ljudi, dok je više od 260 povrijeđeno.

Treći dan neredi na ulicama Stockholma – Premijer osudio huliganstvo i nerede

Nekoliko stotina mladih tri noći za redom pali automobile i napada policiju u siromašnim useljeničkim predgrađima Stockholma, u najgorim neredima u Švedskoj zadnjih godina.

U utorak navečer napadnuta je policijska stanica u četvrti Jakobsberg na sjeverozapadu grada, oštećene su dvije škole, a centar za umjetnost i obrt je zapaljen, iako je premijer Frederik Reinfeldt nedugo prije apelirao na mir, prenosi Hina.

Neredi u jednoj od najbogatijih europskih prijestolnica šokirali su zemlju koja se ponosi svojim socijalnim pravima i potaknuli debatu o tome kako se Švedska nosi s nezaposlenošću mladih i priljevom useljenika.

Prošle je noći zapaljeno 30 automobila", kazao je glasnogovornik stockholmske policije Kjell Lindgren u srijedu. Osam ljudi je uhapšeno, a podataka o ozlijeđenima nema.

Neredi su vjerovatno potaknuti policijskim ubistvom jednog 69-godišnjaka koji je u predgrađu Husbyju na ulici vitlao mačetom početkom ovog mjeseca, što je izazvalo optužbe za policijsku brutalnost. Nakon više desetljeća prakticiranja "švedskog modela" izdašnih socijalnih povlastica, Švedska od 90-ih godina smanjuje ulogu države na tom polju, što je izazvalo najbrži rast nejednakosti u društvu u nekoj od zemalja.

Iako je prosječan životni standard i dalje jedan od najviših u Europi, vlada nije odgovorila na porast siromaštva i nezaposlenosti među mladima, pojave koje su najviše pogodile useljeničke zajednice. Ljevičarski list Aftonbladet napisao je u srijedu da su neredi "gigantski promašaj" vladine politike koja je izazvala stvaranje geta u predgrađima. "Nismo uspjeli mnogima u predgrađima dati nadu u budućnost", kazala je švedska oporbena političarka Anna-Margrethe Livh iz Lijeve stranke. Antiimigracijska stranka Švedski demokrati uzdigla se do trećeg mjesta po anketama uoči općih izbora sljedeće godine, što odražava sve veću nelagodu koju među stanovništvom izazivaju useljeničke zajednice.

Švedska ima 15 posto stanovnika koji u njoj nisu rođeni, najviši postotak među nordijskim zemljama. Među njima je nezaposlenost 16 posto, u usporedbi s rođenim Šveđanima kojih je bez posla šest posto.

Pentagon traži novih 450 miliona dolara za Gvantanamo – Unatoč Obaminim najavama o zatvaranju

Iako se Barack Obama od stupanja na funkciju predsjednika SAD-a zalaže za zatvaranje zatvora u Gvantanamu, čini se da je to još daleko od realne opcije. Naime, američko ministarstvo odbrane u zahtjevu za budžetske troškove za narednu fiskalnu godinu zatražilo je od Kongresa više od 450 miliona dolara za održavanje i obnovu zatvora.

U zahtjevu za budžetske troškove za fiskalnu godinu koja počinje 1. oktobra, Pentagon traži 79 miliona dolara za funkcionisanje zatvora, isto kao i ove godine, kao i 20,5 miliona dolara za kancelariju vojnih komisija, što je više nego dosadašnjih 12,6 miliona dolara. Također, traži se i 40 miliona dolara za fiber optički kabl, te 99 miliona dolara za održavanje, prenosi Beta. Pentagon je za obnovu objekta tražio 200 miliona dolara, što bi podrazumijevalo posao u trajanju od osam do deset godina. U Gvantanamu se trenutno nalazi 166 zatvorenika, od kojih nešto više od stotinu učestvuje u štrajku glađu zbog neodređene dužine pritvora i uslova zatvora. Predsjednik Obama je još tokom prve sedmice prvog mandata na čelu Sjedinjenih Država potpisao naređenje o zatvaranju Gvantanama, ali je u Kongresu naišao na otpor Republikanaca, te određenog broja Demokrata koji su se protivili prebacivanju osumnjičenih za terorizam u druge zatvore u Sjedinjenim Državama.

Zakonom koji je usvojen ove godine zabranjeno je finansiranje transfera zatvorenika u Sjedinjene Države ili njihove teritorije, kao i odvajanje novca za rekonstrukciju bilo kojeg objekta u Sjedinjenim Državama koji bi se koristio za smještaj zatvorenika iz Gvantanama.

Obama je prošlog mjeseca na konferenciji izjavio da Gvantanamo „nije neophodan za sigurnost Amerike“, da je skup i neefikasan, te da negativno utiče na saradnju s američkim saveznicima u borbi protiv terorizma. „To je sredstvo za regrutovanje ekstremista. Treba da bude zatvoren“, dodao je Obama.

Egipat: Morsi pozvao opoziciju na jedinstvo

Egipatski predsjednik Muhamed Morsi pozvao je danas opoziciju na jedinstvo, suočen sa kritikama da je iznevjerio revoluciju koja ga je dovela na vlast skoro godinu dana ranije.

"Svima onima koji vole Egipat, opoziciji, onima koji vole ovu zemlju i brinu se za njene interese, hajde da zajedno nastavimo...pomažemo jedni drugima, više volimo jedni druge...i krećemo se napred", rekao je Morsi. Islamistički predsjednik govorio je nakon svečanosti kojom je obilježeno oslobađanje sedmoro pripadnika snaga bezbjednosti kidnapovanih prošle sedmice na Sinajskom poluostrvu gde vlada bezakonje, prenio je AFP.

"Hajde da gledamo naprijed, ne unazad, hajde da se pomirimo sa onima koji traže pomirenje...pozivam sve da sjednemo zajedno i razgovaramo, iako se ne slažemo u stavovima", rekao je, između ostalog, Morsi.

Oponenti optužuju Morsija da stavlja interese svog islamističkog pokreta iznad interesa nacije, uprkos ponavljanim obećanjima da će biti predsjednik svih Egipćana.

Orban uporedio Merkel sa Hitlerom

Političari u Njemačkoj ogorčeni su izjavama mađarskog premijera Viktora Orbana, koji je u svom govoru uporedio Angele Merkel sa nacizmom, odnosno politikom Adolfa Hitlera, javlja EU Observer.

"Nijemci su već jednom slali konjicu u spas, ali u obliku tenkova", rekao je Orban aludirajući na nacistički upad u Mađarsku 1944. te nastavio u istom tonu: "Mi tražimo da je opet ne šalju, jer je to bila loša ideja i tada i sada", dodao je on.

Orban se u svojoj izjavi, kako prenosi Radio Slobodna Evropa, osvrtao na izjave Merkel, koja je dan ranije rekla da je NJemačka spremna da učini sve kako bi "Mađarsku vratila na pravi put". NJemački ministar vanjskih poslova Gvido Vestervele je rekao da su Orbanove izjave "žalosno otklizavanje koje potpuno odbacujemo", dok je predsjednik spoljnopolitičkog odbora Bundestaga Rupreht Polenc napomenuo da "Orban već neko vrijeme opterećuje tradicionalno dobre odnose Mađarske i NJemačke i da pokazuje znake prestanka razumijevanja stvarnosti".

Švedska: Neredi u više predgradskih naselja u Stokholmu

Neredi koji su prije dva dana započeli kada je policija ubila jednog čovjeka u predgrađu Stokholma, proširili su se i na druga naselja. Sedmoro ljudi je privedeno.

Grupa od oko 60 mladih ljudi palila je automobile, razbijala prozore na radnjama i zapalila kulturni centar u jednom predgradju švedskog glavnog grada. Neredi su započeli u nedjelju zbog ubojstva  jednog 69- godišnjaka  13. maja u sjeverozapadnom naselju Husbi.

Ahmedinadžad se suprostavio odluci Vijeća klerika

Odlazeći iranski predsjednik Mahmud Ahmadinedžad je  kazao da će osporiti odluku o diskvalificiji njegovog suradnika na  na predsjedničkim izborima 14. juna. U utorak su  iranski čuvari Vijeće klerika zabranili da se na glasačkom listiću pojavi ime  Esfandiara Rahima Mašaie.  Vijeće je  odobrilo  samo osam od gotovo 700 potencijalnih predsjedničkih kandidata, uglavnom tvrdolinijaša  lojalnih vrhovnom  vođi ajatolahi  Ali Hamneiju.

Ahmadinedžad izjavio je u srijedu da će s Hamneijem razgovarati o tome.  Do sada je zabranjeno i nekolicini  umjerenih  političara, medju njima i nekadašnjem predsjedniku   Akbaru Hašemi Rafsandžaniju  da se kandidira . Ahmedinadžadu je ovo drugi mandat i po zakonu nema pravo da se ponovno natječe za predsjednika Irana.

SAD: Senatski odbor odobrio zakon o imigrantima

Mađarski premijer Angelu Merkel usporedio sa Hitlerom

Političari u Njemačkoj ogorčeni su izjavama mađarskog premijera Viktora Orbana, koji je u svom govoru usporedio politiku Angele Merkel s nacizmom, odnosno politikom Adolfa Hitlera, javlja EU Observer, prenosi Index.hr.

Tokom svog redovnog sedmičnog obraćanja mađarskoj javnosti preko radija, premijer Viktor Orban aktualnu njemačku politiku povezao je s nacizmom. "Nijemci su već jednom slali konjicu u spas, ali u obliku tenkova", rekao je Orban aludirajući na nacistički upad u Mađarsku 1944. te nastavio u istom tonu: "Mi tražimo da je opet ne šalju, jer je to bila loša ideja i tada i sada", dodao je.

Orban se u svojoj izjavi osvrtao na izjave Angele Merkel, koja je dan ranije rekla kako je Njemačka spremna učiniti sve kako bi "Mađarsku vratila na pravi put".

Njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle izjavio je kako su Orbanove izjave "žalosno otklizavanje koje potpuno odbacujemo', dok je predsjednik vanjskopolitičkog odbora Bundestaga Ruprecht Polenz napomenuo da "Orban već neko vrijeme opterećuje tradicionalno dobre odnose mađarske i Njemačke i da pokazuje znakove prestanka razumijevanja stvarnosti".

SAD: Prognostičari najavljuju nove udare tornada

Spasilačke ekipe skoro su okončale pretragu za žrtvama i preživjelima u gradiću Mor kod Oklahome koji je pogođen razornim tornadom u kojem je poginulo 24 ljudi, među njima devetoro djece. Poslije skoro 24 sata pretrage, šef vatrogasne ekipe Geri Bird ubijeđen je da ispod ruševina više nema tijela žrtava ili preživjelih.

Lokalne vlasti su saopštile da su bile fokusirane na pretragu a da im tek predstoji da utvrde razmjere štete koju je pričinio izuzetno jak tornado.

Za sada još nije utvrđeno koliko je kuća srušeno i koliko je porodica raseljeno. Hitne službe imaju probleme da se kreću gradićem i orijentišu jer je tornado uništio saobraćajnu signalizaciju i table. Bilans poginulih u tornadu je sa 51 smanjen na 24 jer su u konfuziji neke žrtve prvobitno dva puta brojane. U lokalnim bolnicama, pomoć je pružena za više od 200 osoba, prenio je AP.