Nakon donošenja Britansko-njemačke inicijative za Bosnu i Hercegovinu čija je namjera bila “otkočiti” evropski put naše zemlje, prvi formalni korak koji su načinili bh. političari desio se u Predsjedništvu BiH 29. januara 2015.
Predsjedništvo BiH: Potpisana izjava
Lideri stranaka koje su na vlasti u ovoj zemlji potpisali su izjavu u kojoj su se obavezali da će institucije vlasti u BiH provesti sve reforme neophodne da bi se uspostavila institucionalna funkcionalnost i efikasnost na svim nivoima vlasti i omogućilo da se BiH pripremi za buduće članstvo u Evropskoj uniji (EU) kao suverena država koja ispunjava uvjete i obaveze za to članstvo.
Navedeno je da će u što kraćem roku biti uspostavljen efikasan mehanizam koordinacije institucija svih nivoa vlasti u BiH u procesu pristupanja EU-u; da će institucije u dogovoru s EU i u skladu s Kopenhaškim kriterijima i pravnom stečevinom EU sačiniti i provesti u skladu sa svojim ustavnim nadležnostima program mjerljivih inicijalnih reformskih mjera, a to se prvenstveno odnosi na ekonomske i socijalne mjere u okviru Sporazuma za rast i zapošljavanje u BiH.
Cilj je zaustaviti negativne ekonomske trendove te pokrenuti proces rehabilitacije i modernizacije ekonomije, ekonomskog razvoja, otvaranja novih radnih mjesta i stvoriti povoljnog i pravednog socijalnog ambijenta.
Izjavom je, uz ostalo, predviđeno da će se uspostaviti i mjere za izgradnju funkcionalne tržišne ekonomije, jačanje vladavine prava, ubrzanog procesa pomirenja, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala i terorizma, kao i mjera za jačanje administrativne sposobnosti…
Vijeće Evropske unije: Preporuka
“S obzirom na obaveze koje je BiH preuzela, Vijeće konstatira da su se stekli potrebni uvjeti i suglasno je s tim da se zaključi SSP s BiH”, istaknuto je potom u zaključcima ministara za vanjske poslove zemalja članica EU-a, koji su se okupili u Bruxellesu na redovnom mjesečnom sastanku i koji su 19. marta preporučili da Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) s našom zemljom stupi na snagu.
Podsjećanja radi, BiH je SSP s EU potpisala još 16. juna 2008, a njegova ratifikacija u svim zemljama članicama dovršena je u februaru 2011. Međutim, SSP nije stupio na snagu jer se od BiH tražilo da provede još neke reforme, poput provedbe presude u slučaju Sejdić-Finci, što bi i pripadnicima nacionalnih manjina omogućilo da se kandidiraju za članove Predsjedništva i Doma naroda.
SSP je sporazum kojim se reguliraju prava i obaveze zemlje koja je otpočela proces pridruživanja EU, prvenstveno u pogledu donošenja određenih zakona i njihove implementacije kao i ispunjenja određenih standarda u domenu kvaliteta državne uprave i kapaciteta institucija
Evropski zastupnici poručili su kako je riječ o stres-testu i za BiH i za EU i kako će se do kraja godine znati ima li Britansko-njemačka inicijativa izgleda za uspjeh.
Formirani svi nivoi vlasti u BiH
U međuvremenu, do početka aprila 2015, a nakon općih izbora (oktobar 2014.), formirani su svi nivoi vlasti u zemlji i očekuje se da će u narednim mjesecima početi ispunjavanje kriterija iz nove evropske inicijative za BiH.
No treba istaknuti sljedeće: bez obzira što u Britansko-njemačkoj inicijativi sljedeći fakti nisu navedeni niti se uslovno očekuju od BiH, činjenica ostaje da naša zemlja u EU neće moći sa ovakvim Ustavom.
Činjenice su da će se svima morati omogućiti jednaka šansa da budu dio vlasti – to znači da će se presuda u predmetu Sejdić-Finci morati provesti. Za one koji to ne znaju, Dervo Sejdić i Jakob Finci, Rom i Jevrej i državljani BiH, tužili su Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu svoju zemlju u kojoj im je bilo onemogućeno da se kandiduju za Predsjedništvo BiH (znamo da u ovoj instituciji postoje tri kabineta – bošnjački, hrvatski i srpski; za druge nema mjesta, a ovo je omogućeno zahvaljujući Dejtonskom sporazumu koji je, jel, Ustav BiH).
Presuda je u korist Sejdića i Fincija donesena u decembru 2009, ali više od pet godina lideri u ovoj zemlji ne mogu postići dogovor i promijeniti ovaj dio Ustava. Pola decenije je ovo bilo ključno “slamanje” evropskog puta BiH, da bi na kraju političari EU ponudili Britansko-njemačko inicijativu u kojoj se striktno ne navodi rješenje ovog pitanja.
Treba dodati i kako EU neće prihvatiti segregaciju u školama te je i to nešto što ćemo morati riješiti prije pristupanja Uniji.
Promjena Ustava: Na Zapadu ništa novo
Nažalost, u državi ne postoji ni minimum konsenzusa po ovim pitanjima, što su u martu potvrdili političari na ključnim pozicijama – koji su se, prilikom koalicionog dogovora, obavezali na bezrezervno uklanjanje prepreka na putu evro-atlantskih integracija države.
Mladen Ivanić, predsjedavajući Predsjedništva BiH, smatra da je vrlo teško postići dogovor o suštinskim, dramatičnim promjenama u BiH.
“Ne vidim nikoga na međunarodnoj sceni ko je previše zainteresovan da se prihvati nečega što bi bila nova međunarodna konferencija, a ne vidim ni unutrašnje saglasnosti u BiH oko tih tema”, izjavio je on.
Čak ni visoki predstavnik u BiH, Valentin Inzko, nije optimista: “Zadnjih godina bilo je više pokušaja da se promijeni Ustav BiH. Vi znate za Aprilski paket; znate da je ovdje bio gospodin James Steinberg šest puta, u Butmiru; Prudski proces; bilo je dosta – i Berlinski proces; ali naravno, međunarodna zajednica želi da domaći lideri daju suglasnost na jedan novi ustav. Bez podrške nije tako jak, a te saglasnosti nije bilo.”
Ono što je sigurno to je da BiH sigurno neće ući u EU barem u narednih pet godina: Jean-Claude Juncker, predsjednik Evropske komisije, isključio je mogućnost proširenja EU do 2019. godine.
ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina Vijest dana
