Širom svijeta danas se obilježava 8. mart, Međunarodni dan žena, koji je nastao kao vid borbe za ekonomsku, političku i socijalnu ravnopravnost žena i muškaraca. Na ovaj dan podsjeća se na dugogodišnju borbu žena u kojoj su najveći uspjesi bili uvođenje osmosatnog radnog vremena, ujednačavanje plata za muškarce i žene, zaštita majki i uvođenje porodiljskog odmora.
Fondacija CURE organizovat će u Sarajevu aktivističku šetnju/marš povodom 8. marta, zajedno sa svim zainteresiranim organizacijama, formalnim i neformalnim grupama, te članovima Ženske mreže Bosne i Hercegovine koji žele da svojim prisustvom skrenu pažnju na “nevidljivost problema s kojima se suočavaju žene u Bosni i Hercegovini”.
Marš će krenuti ispred zgrade Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, nakon čega će učesnici proći kroz Ulicu Maršala Tita do Trga djece Sarajeva, gdje će marš biti završen.
Poruke sa Osmomartovskog marša, navodi fondacija CURE, trebaju doprinijeti da više nijedna žena ne bude nevidljiva.
“Nažalost, nakon jake uloge koje su žene u Bosni i Hercegovini imale kroz istoriju, mnoge od nas su u 2018. godini na samim marginama društva. Ne odlučujemo o važnim ekonomskim i političkim pitanjima, ne sudjelujemo u važnim odlukama o sadašnjosti i budućnosti naše zemlje, ne pregovaramo o ustavnim promjenama ili reformskoj agendi, nema nas ni u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine. Stopa nezaposlenosti žena je alarmantno visoka, a marginalizovane žene su višestruko diskriminisane”, ističu u Fondaciji CURE.
“O tome (ne) pričaj”
Sindikat trgovine i usluga Bosne i Hercegovine najavio je uz Dan žena kampanju nazvanu “0 tome (ne) pričaj”, s ciljem da se radnicama u sektoru trgovine i usluga, ali i svim građanima, na slikovit način prikaže težina posla koje one svaki dan obavljaju.
“Veliki broj radnica u sektoru trgovine i usluga često ne zna za slobodan dan, radno vrijeme od osam sati, pauzu i praznike. One rade težak fizički posao, koji često znamo uporediti sa radom u rudniku. Podjelom bijelih margareta širom Bosne i Hercegovine u objektima gdje radnice nisu organizirane u sindikat, imamo želju izmamiti im osmijeh na lice i pokazati da neko misli na njih”, saopćeno je iz Sindikata trgovine i usluga.
Bijeli cvijet ima posebnu simboliku, a prije svega je znak za optimizam, zdravlje i otpornost.
Incijativa za provođenje kampanje došla je od Sekcije žena, koja djeluje u sklopu pet regija na području cijele Bosne i Hercegovine. Sekcija poziva sve radnice da se informišu o svojim pravima i mogućnostima i da govore o problemima koje imaju.
“Smatramo da je 8. mart praznik od izuzetnog značaja, budući da je taj dan rezultat ideje koja se pojavila početkom 20. stoljeća u doba industrijalizacije i ekonomske ekspanzije koja je često dovodila do protesta zbog loših radnih uslova. Baš kao i te davne 1857. godine, ovom kampanjom želimo pokazati jedan vid protesta zbog trenutne situacije u kojoj se nalaze radnice u sektoru trgovine i usluga”, navodi se u saopćenju.
Zašto obilježavamo 8. mart?
Ovaj dan prvi je put obilježen 28. februara 1909. godine u Sjedinjenim Državama, deklaracijom koju je donijela Socijalistička partija Amerike u znak sjećanja na godinu dana ranije održan protest Sindikata radnica u tekstilnoj industriji (ILGWU).
Žene zaposlene u industriji odjeće i tekstila javno su protestovale, prvi put, 8. marta 1857. godine u Njujorku (New York), zbog loših uslova rada i niskih plata. Demonstracije je rastjerala policija, a žene su dva mjeseca kasnije osnovale svoj sindikat.
Osmomartovski protesti u narednim godima su postali tradicija. Najmasovniji su bili 1908. godine, kada je 15.000 žena marširalo ulicama Njujorka tražeći kraće radno vrijeme, bolje plate i pravo glasa.
Dan žena ustanovljen je na Drugoj međunarodnoj konferencija žena socijalista 8. marta 1910. godine u Kopenhagenu, na inicijativu Klare Zetkin, vođe njemačkih socijalista i ženskog radničkog pokreta. Sljedeće godine je Međunarodni dan žena obilježilo preko milion ljudi u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj.
Žene u Francuskoj su 1912. godine zatražile pravo glasa, a potom i žene u Holandiji, Švedskoj i godinu dana kasnije u Rusiji.
U Njemačkoj je 1918. godine prvi put uvedeno pravo žena da glasaju, ali i da budu izabrane, što je bio veliki uspjeh pokreta žena u toj zemlji.
Demonstracije povodom Međunarodnog dana žena u Rusiji, bile su prvi stadij ruske revolucije. Nakon Oktobarske revolucije, boljševička feministkinja Aleksandra Kolontaj nagovorila je Vladimira Iliča Lenjina da 8. mart postane državni praznik i on se tokom sovjetskog razdoblja koristio za obilježavanje “herojstva radnica”.
Ujedinjeni narodi su 1975. godine, koja je bila proglašena Međunarodnom godinom žene, zvanično počeli da obilježavaju ovaj praznik pod nazivom Međunarodni dan žena.
Dvije godine kasnije, Generalna skupština Ujedinjenih naroda je rezolucijom proglasila 8. mart Danom ženskih prava i međunarodnog mira.
Na zapadu se Međunarodni dan žena uglavnom prestao obilježavati ‘30-ih godina, dijelom zbog toga što ga se povezivalo s komunizmom. “Zamjenski” praznik je postao Majčin dan, koji se obilježava u čast majki i majčinstva.
ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina Izdvojeno
