Kada postojeća mreža autocesta u Hrvatskoj i Sloveniji bude ojačana bočnim i servisnim cestama, a bosanska mreža magistralnih cesta paralelnim, obilaznim i općenito novim cestama, kroz povezivanje cestovnog pravca Novo Mesto – Karlovac – Bihać, trebalo bi to da doprinese razvoju ovog dijela regiona. Pored toga znači će to brži i kraći put od Slovenije do Bosne i Hercegovine
U naredne 4 godine trebali bi da budu urađeni konkretni koraci na cestovnom povezivanju pravca Novo Mesto – Karlovac – Bihać. Slovenski dio počinje od Autoceste A2 Ljubljana – Zagreb, na izlazu za Novo Mesto, obilazi Novo Mesto i završava na izlazu Maline. Nakon toga slijedi takozvana Belokranjska Y os gdje jedan dio ide prema Metliki, a drugi prema Črnomelju. Gradnja prve i druge etape, kako je rečeno počinje ove godine.
Hrvatskoj je u ovom projektu važno dovršiti petlju Novigrad na autocesti Rijeka – Zagreb, kako bi se napravila zaobilaznica oko Karlovca preko Duge Rese. Na taj način bi se Karlovac oslobodio od tranzitnog prometa, a ljudima koji rade u Sloveniji i vikendom se vraćaju u BiH bio bi skraćen put. U narednom periodu predstoji prikupljanje i usklađivanje projektne dokumentacije, te realizacija s rokom završetka najkasnije 4 godine.
U okviru ovog projekta, BiH odnosno Ceste FBiH su 2001. godine uradile prvu etapu obilaznice u Velikoj Kladuši. Međutim, sve do završetka ostaje problem blokiranosti prometa u gradu za vrijeme vikenda i praznika kada se veliki broj bosanaca vraća iz zapadnoevropskih zemalja.
Kako je magistralna cesta od Velike Kladuše, preko Cazina do Bihaća opterećena saobraćajem, dnevno njome prođe i 14 hiljada auta, a u ljetnom periodu i oko 18 hiljada, Ceste FBiH u okviru Programa modernizacije magistralnih cesta planiraju raditi i Obilaznicu Cazina. Dužina obilaznice je 7,7 km, a vrijednost je 11 miliona eura. U okviru istog projekta planirana je i Bihaćka Obilaznica.
ZADNJE VIJESTI IZ Izdvojeno USK
