Inostrana radna snaga je dobra za povećanje potencijala ekonomskog rasta, ali i unaprijeđenje drugih ekonomskih indikatora, poput produktivnosti rada.
Bh. poslodavci konstantno traže pojednostavljenje procedure za zapošljavanje stranaca. Za sada u Bosnu i Hercegovinu dolazi neznatan broj radnika iz drugih država. Barem legalno.
Sa jedne strane, ovo je rezultat niske stope ekonomskog rasta i nerazvijene ekonomije u našoj zemlji, dok sa druge strane postoji niz barijera, od niskih kvota za radne dozvole, do nekih drugih proceduralnih razloga, ali i samog poslovnog okruženja koje je destimulirajuće za rad – kako za domaćeg, tako i za inostranog radnika.
Inostrana radna snaga je dobra za povećanje potencijala ekonomskog rasta, ali i unaprijeđenje drugih ekonomskih indikatora, poput produktivnosti rada. Alternativa toj opciji je dalja automatizacija rada, uvođenje mašina, ali domaći poslodavci nemaju dovoljno sredstava za takva kapitalna ulaganja, pa se odlučuju za uvoz strane radne snage.
Prema podacima iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH, a na temelju podataka pristiglih iz entitetskih zavoda za zapošljavanje i Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta BiH, ukupan broj radnih dozvola koje su izdate strancima u Bosni i Hercegovini iznosio je u 2021. godini 2.775, a u 2022. godini 3.780 radnih dozvola, što predstavlja povećanje od 36,22 posto, piše BUKA.
Najveći broj stranaca koji imaju radne dozvole u BiH u prošloj godini su državljani Turske (22,78 posto), a nakon njih slijede državljani Srbije (17,46 posto), Hrvatske (4,47 posto), Kine (4,47 posto) i Kuvajta (3,62 posto), stoji u objavljenom dokumentu Ministarstva bezbjednosti BiH “Migracioni profil 2022”
