On kaže da ne želi da komentariše spekulacije dijela javnosti da će do kraja godine biti razmatran zahtjev koji je podnijela Krišto.
Ustavni sud BiH obavio je još u martu preliminarnu raspravu o zahtjevu Krišto, tadašnje predsjedavajuće Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, za ocjenu ustavnosti dijela Ustava fBiH u vezi sa izborom delegata u Dom naroda Federalnog Parlamenta, najavljujući da će odluka u ovom predmetu biti donijeta na jednoj od narednih plenarnih sjednica.
Tad je saopšteno da će Ustavni sud i od visokog predstavnika za BiH zatražiti da u svojstvu prijatelja suda ponudi mišljenje o ovom pitanju.
Krišto osporava odredbu Ustava FbiH kojom se propisuje da se iz svakog kantona bira po jedan delegat iz svakog od tri konstitutivna naroda.
Kada je u pitanju dnevni red sjednice, zakazanoj za 29. novembra, Mijan je rekao da će Ustavni sud razmatrati zahtjev Krišto, koja je u vrijeme podnošenja zahtjeva bila drugi zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, za ocjenu ustavnosti određene odredbe Zakona o krivičnom postupku BiH i usklađenosti sa Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
“Krišto je svojevremeno, kao ovlašteni podnosilac, podnijela zahtjev koji se odnosio na ocjenu ustavnosti više odredaba tog zakona. U prvoj svojoj odluci Ustavni sud je odlučio o većini tih odredaba, preostala je samo jedna i ovaj put će odlučivati o njoj”, objasnio je Mijan.
On je precizirao da je riječ o odredbi koja je u okviru posebnih istražnih radnji i odnosi se na fizički pregled i uzimanje određenih tjelesnih tečnosti u dokaznom postupku sa aspekta poštovanja ljudskih prava.
Na dnevnom redu sjednice Ustavnog suda su i zahtjev Osnovnog suda u Derventi za ocjenu ustavnosti dijela Zakona o krivičnom postupku Republike Srpske, te još jedan zahtjev Krišto za ocjenu ustavnosti Zakona o krivičnom postupku BiH.
Mijan je rekao da su u ovim zahtjevima osporene odredbe koje regulišu učešće ovlaštenih lica u tužilaštvu kao što su istražioci i stručni saradnici koji rade pod nadzorom tužioca.
“Na dnevnom redu plenarne sjednice su i neki predmeti iz apelacione nadležnosti koje je na odlučivanje proslijedilo Veliko vijeće Ustavnog suda BiH”, kaže Mijan.