Apsurd je posjedovati tehničko-tehnološke kapacitete čija se vrijednost procjenjuje na više od 2,5 milijardi KM, a istovremeno prepustiti takve mogućnosti neumoljivoj sili prirode i zubu vremena. Unska pruga je eklatantan primjer kako razum i logika prestaju biti na prvom mjestu onog trenutka kada se u priču umiješa politika, piše portal Klix.ba.
Sve do 1990. godine Unska pruga bila je najsigurnija i najbrža veza između sjevera i juga Hrvatske. Pruga je “hranila” srednjedalmatinske luke teretima, naročito sa tržišta BiH, ali i drugih istočnih republika iz bivše države. Godišnje je njome prevoženo četiri miliona tereta robe i blizu dva miliona putnika.
Promet prugom prekinut je početkom ratnih dejstava u avgustu 1991., no pruga je ponovo puštena u promet 26. januara 2001. godine, kada se prvi poslijeratni voz, promotivnog karaktera i prevozeći najviše zvaničnike BiH i Hrvatske, zaputio iz Zagreba prema Kninu. Petnaest godina nakon toga ispostavit će se da je to bio i jedini voz koji je prošao kultnom rutom kanjona rijeke Une nakon završetka rata.
S obzirom da infrastruktura pruge uopće nije u lošem stanju, kako ćemo vidjeti u nastavku, a već smo, donekle, uvidjeli i njene kapacitete, nameće se logično pitanje: Zašto do današnjeg dana nije uspostavljen saobraćaj Unskom prugom?
Odgovor na ovo pitanje novinari Klixa su pokušali dobiti od svih ključnih faktora koji bi mogli pokrenuti konkretne korake kako bi se revitalizacija pruge pokrenula sa mrtve tačke. Zašto Unskom prugom ne saobraćaju vozovi, ko ima interes, a ko nema, pročitajte u članku na portalu Klix.
ZADNJE VIJESTI IZ USK Vijesti
