Slučaj Zorana Galića, nedostupnog zamjenika direktora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), u svakom iole normalnijem, demokratičnijem društvu dobio bi daleko više na (stručnom) značaju, navodi se u analizi Centra za sigurnosne studije – BiH.
“U Bosni i Hercegovini (BiH) to nije tako, bez obzira što je ovo samo jedan u nizu slučajeva koji opetovano ukazuju na derogiranje sektora sigurnosti, odnosno višegodišnju nebrigu vlastodržaca za istim ili, čak, možda i politički pristup oko kojeg se svi prešutno slažu”, navode.
Slučaj Galić bi se mogao analizirati s različitih aspekata, a međunarodna sigurnosna saradnja jedan je od njih. Bez takve saradnje, svaka država suočena je s porazom u odgovoru na savremene sigurnosne rizike i prijetnje.
“Međunarodni i transnacionalni organizovani kriminal su možda i najbolji primjeri. Borba protiv ovih pojava nije moguća bez razmjene osjetljivih informacija i kriminalističko-obavještajnih podataka između sigurnosnih agencija različitih zemalja. Sada možemo samo pretpostaviti kakav bi mozaik informacija mogli sklapati rukovoditelji i analitički odsjeci stranih sigurnosnih agencija. Jer ako je Galić, kao dugogodišnji te, mnogo bitnije, visokopozicionirani policijski službenik sarađivao s kriminalcima, kako mu se stavlja na teret, onda bi se moglo postaviti i opravdano pitanje u kojoj mjeri je možda odavao povjerljive informacije kojima je raspolagao”, saopćeno je.
ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina
