Predsjednik SAD-a Donald Trump potpisao je u dvorištu Bijele kuće kontroverzni “veliki, prelijepi” zakon, a čije je usvajanja podiglo veliku prašinu u Americi u posljednjih nekoliko sedmica.Nakon maratonskih rasprava u Senatu i Predstavničkom domu Kongresa SAD-a, zakon je stigao i za stol američkog predsjednika koji je odlučio da zakon potpiše na 4. juli, odnosno proslavu Dana nezavisnosti SAD-a.
Zakon kojim će se značajno izmijeniti poreski sistem i izdvajanja iz budžeta, Trump je najavio kao najveće smanjenje potrošnje u historiji Amerike.
“Najveće smanjenje potrošnje, a ipak ga nećete ni primijetiti. Ljudi su sretni”, rekao je Trump.
Trump je istakao listu mjera uključenih u ogroman zakon za koje smatra da su popularne, izdvajajući, na primjer, proširenje poreznog kredita za djecu i smanjenje poreza na nasljedstvo. Govorio je samo općenito o velikim rezovima u potrošnji na programe poput Medicaida i pomoći u hrani.
Zakon nosi značajne rizike za Republikansku stranku. Procjenjuje se da će zakon uzrokovati povećanje nacionalnog duga za bilione dolara, a smanjenja Medicaida bi mogla ostaviti 11,8 miliona ljudi više bez zdravstvenog osiguranja do 2034. godine, kršeći obećanje Trumpa dato ranije ove godine da neće dirati to pravo.
Demokrate u opoziciji su oštro osudile zakon kao potez smanjenja ključnih vladinih programa kako bi se platile poreske olakšice za najbogatije Amerikance. Republikanski zakonodavci koji su se žestoko svađali oko Trumpovog zakona na kraju su se ujedinili oko njega, bojeći se političkih posljedica prkosa predsjedniku koji zahtijeva neumornu lojalnost i koji je prijetio kažnjavanjem republikanaca koji se protive zakonu.
Mnogi republikanci u Predstavničkom domu naznačili su da neće glasati za verziju zakona koja je na kraju prošla kroz Senat. Na kraju su svi osim dvojice glasali za zakon.
Prijedlog zakona produžava poreske olakšice donesene početkom prvog mandata gospodina Trumpa, koje je trebalo da istekne ove godine, a istovremeno dodaje nove koje je Trump obećao tokom kampanje 2024. godine, po cijeni od 4,5 milijardi dolara. Mnogi ekonomisti procjenjuju da bi najbogatiji Amerikanci mogli imati najizdašnija poreska smanjenja.
ZADNJE VIJESTI IZ Svijet
