Borba protiv korupcije u zemljama Zapadnog Balkana i Turskoj posustaje, što dovodi u rizik pristupanje ovih zemalja Evropskoj uniji, ocjenjuje se u izvještaju organizacije Transparency International (TI), objavljenom jučer.

Političke elite imaju preveliku moć, kaže se, između ostalog, u izvještaju “Nacionalni sistemi u zemljama Zapadnog Balkana i Turskoj: Prioriteti za reforme”, u kome se porede prilike u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji i Turskoj.

Dodaje se da nivoi korupcije i slabog upravljanja u zemljama Zapadnog Balkana i Turskoj podrivaju stabilnost u inače krhkom regionu.

Dobri zakoni ostali samo na papiru

Iako su mnoge zemlje obuhvaćene studijom preduzele važne korake kako bi razvile i osnažile antikorupcijski sistem, napredak je spor i uglavnom na papiru. Zakoni jesu doneseni, ali se ne provode. Nezavisnost medija i civilno društvo su također ugroženi i izloženi prijetnjama.

U izveštaju, između ostalog, piše da su političke partije najmanje transparentne. Imaju najveću moć i rijetko su kažnjene zbog korupcije, što snažno utiče na ostale stubove nacionalnih sistema.

BiH pomenuta na previše mjesta!

Kršenje propisa tokom izbornih kampanja skoro nikada nije kažnjeno, a oni sa novcem mogu da utiču na izbore, zaključuje se u izvještaju.

Primjeri direktne i indirektne manipulacije političkog sistema kojima region obiluje su: navodi o pokušajima kupovine glasova (BiH, Crna Gora); manipulacija medijske pokrivenosti političkih protivnika (BiH, Makedonija, Crna Gora, Srbija, Turska), otpuštanje državnih službenika koji nisu povezani sa vladajućom elitom (Makedonija), raspad opozicionih stranaka na osnovu optužbi za ugrožavanje državne sigurnosti (Turska), pružanje ograničene državne pomoći manjim opozicionim strankama (Crna Gora, Turska), zloupotreba javnih sredstava u izborne svrhe (Crna Gora, Srbija) i stranačka kontrola državnih preduzeća (sve zemlje Zapadnog Balkana).

Mediji i institucije civilnog društva širom regiona izloženi su direktnim i indirektnim pritiscima, uključujući fizičke prijetnje i napade (Albanija, BiH, Makedonija, Crna Gora, Srbija, Turska), diskreditirajuće kampanje i tužbe za klevetu (Albanija, BiH, Makedonija, Srbija), finansiranje provladinih medija stranačkim sredstvima za oglašavanje sa jedne strane (BiH, Makedonija) i korištenje poreskih inspekcija i nejednake primjene zakona s ciljem zastrašivanja medija koji kritikuju Vladu, na drugoj strani (BiH, Makedonija, Turska).

Mediji onemogućeni da budu nezavisni

Medijski sektor u svim zemljama karakterizira kontrola vladajuće strukture i vanjsko miješanje koje dovodi do autocenzure, što onemogućava medije da istupaju kao nezavisni.

U izvještaju su ponuđene i ključne preporuke: uticaj na sudstvo i tužiteljstvo mora biti smanjen u korist osiguravanja transparentnijih i objektivnijih sistema za imenovanja i razrješenja sudija i tužitelja, sve optužbe za prijetnje i nasilje nad novinarima i predstavnicima civilnog društva moraju da se ispitaju bez odlaganja, a tamo gdje se ispostavi da su optužbe osnovane, treba primijeniti odgovarajuće kazne i mora postojati snažniji i bolje koordiniran uvid u finansiranje aktivnosti i kampanja političkih partija, kao i da kršenja izbornih propisa moraju biti dosljedno kažnjavana.