BIHAĆ, 31. januara – Stomatološka komora Unsko-sanskoga kantona upriličila je u Hotelu „Kostelski buk“seminar za doktore stomatologije, zubne tehničare i stomatološke sestre na kojem se između ostaloga razgovaralo o zakonskoj regulativi u stomatološkoj praksi, zbrinjavanju infektivnog medicinskog otpada, te pripremama za ISO certifikaciju stomatološke djelatnosti. Okupljenim doktorima stomatologije, zubnim tehničarima i stomatološkim sestrama na početku se u ime Stomatološke komore USK-a obratio predsjednik dr. Adem Salihagić i ukazao na značaj zakonske regulative u stomatološkoj praksi, koja ovu oblast konačno mora urediti. “Još uvijek je ovdje kod nas jedno šarenilo, jer ima mnogo ljudi koji se bave stomatološkom djelatnošću. Nas interesiraju svi oni koji ispunjavaju zakonsku regulativu. Naime, mi smo tražili od nadležnog ministarstva da nam dostave spisak javnih i privatnih stomatoloških ordinacija. Oni su nam dostavili spisak četiri-pet legalnih ordinacija u gradu, a nema ih. I sad pokušavamo, upravo zbog toga, okupiti i tehničare i stomatologe da vidimo ko i šta radi, kako bi bili spremni za izvoz, jer EVropska unija je tu na Izačiću. Moramo biti spremni”, kaže prof. dr. Adem Salihagić, predsjednik Stomatološke komore USK-a. Stomatolozi su prepoznatljivi na ovdašnjem području, međutim, još ima mogućnosti da budu konkurentniji, a njihova usluga jeftinija, te da se razvija zdravstveni turizam, dodaje dr. Salihagić. Ističe kako u Komori još uvijek ne raspolažu podatkom koliko imaju članica, odnosno, koliko u USK djeluje ordinacija. “Ukoliko kantonalno ministarstvo zdravstva nema spisak svih onih koji obavljaju stomatološku djelatnost, onda ćemo ih zajedno tražiti”, kaže dr. Salihagić. O zbrinjavanju infektivnog medicinskog otpada iz stomatoloških ordinacija govorio je Nihad Bajrić, tehnički direktor kompanije „Kemis – BH“ koja se bavi ovom djelatnošću. Naglašava kako je zbrinjavanje infektivnoga otpada veoma značajan i odgovoran posao. “Prije smo infektivni otpad prikupljali i izvozili u neku od zemalja Europske unije. Otprilike prije tri godine smo uzeli postrojenja za obradu infektivnog otpada. U Njemu se otpad samelje do neprepoznatljivosti i steriliše tako da se poslije može odlagati na deponije komunalnoga otpada, kaže Bajrić. Predaja izmno opasnog infektivnog otpada ovoj kompaniji i njegovo zbrinjavanje je u posljednje vrijeme u porastu, dodaje Bajrić. Sa infektivnim otpadom u kontakt najčešće dolaze psi lutalice koji ga razvlače, pa se stoga njime mogu zaraziti i ljudi. Infektivni otpad se zbrinjava na mjestu nastanka, pa je bolnicama sugerisano da nabave vlastita postrojenja za njegovo zbrinjavanje, ali za to nema sredstava. Privatne stomatološke ordinacije ne raspolažu većim količinama infektivnog otpada pa im je najprihvatljiviji način zbrinjavanja odlaganje u posude i otpremanje ovoj kompaniji, koja će ga sigurno zbrinuti.