Memorijalni uspon na planinu Inač održan je u subotu u znak sjećanja na bh. političara Džemala Bijedića, koji je prije 38 godina poginuo u avionskoj nesreći. Pohod je organiziralo Planinarsko društvo “Vranica” Fojnica u saradnji s Planinarskim društvom “Bitovnja” Kreševo. Pohod iz godine u godinu privlači sve više posjetilaca, poštovalaca lika i djela tog bh. političara. Organizatori navode da je za taj turističko-planinarsko-memorijalni događaj prijavljeno oko 150 učesnika raznih starosnih dobi, ali da je na pohod došlo više od 250 bh. planinara.
Džemal Bijedić bio je lovac i planinar, čovjek koji je slobodno vrijeme rado provodio s ljubiteljima prirode, a ovaj višesatni pohod znak je sjećanja za sve ono što je učinio za BiH.
U januaru 1977. godina na putu iz Beograda prema Sarajevu, na planini Inač kod Kreševa u avionskoj nesreći poginuo je Džemal Bijedić, predsjednik Saveznog izvršnog vijeća SFRJ. U toj nesreći poginula je i njegova supruga te šest članova posade.
Na današnji dan, 18. januara 1977. godine stradao je Džemal Bijedić, visokopozicionirani dužnosnik za vrijeme Jugoslavije. Poginuo je u avionskoj nesreći u blizini Sarajeva. Bijedić je preminuo zajedno sa svojom suprugom Razijom. Iza sebe su ostavili troje djece: Dragana, Azru i Milenka. Rođen je 12. aprila 1917. godine u Mostaru. U rodnom gradu je završio gimnaziju, a fakultet u Beogradu. Bio je učesnik NOB-a od samog početka, a već kao gimnazijalac se uključio u komunistički pokret. Obavljao je mnoge državne i partijske funkcije, bio je predsjednik Skupštine BiH i dva mandata predsjednik Saveznog izvršnog vijeća. U to vrijeme, sastajao se sa najuticajnijim svjetskim liderima. Poznato je da je Tito htio izmjeniti ustav SFRJ kako bi Džemal Bijedić i po treći put mogao obavljati funkciju predsjednika SIV-a ili predsjednika Skupštine SFRJ. Mnogi kažu da ga je ta Titova odluka koštala života.
Pogibija Džemala Bijedića
Džemal Bijedić je poginuo 1977. godine u avionskoj nesreći kod Sarajeva, a s njim su u smrt otišli i njegova supruga Razija i još šest putnika i članova posade. Avion je bio na putu za Sarajevo iz Beograda, jer je taj dan Bijedić prisustvovao ispraćaju Josipa Broza Tita u Libiju. Zbog navodnih loših vremenskih uslova, avion je udario u sami vrh planine Inač, prepolovio se i eksplodirao. U izvještaju o nesreći, Tanjug je prvi javio da su svi putnici u avionu poginuli. Čim je saznao za tragediju, Tito se vratio u zemlju da bi prisustvovao njegovoj sahrani u Sarajevu. Službena verzija nesreće glasila je da je avion letio 300km/h brže od dozvoljenog, te kako je pri slijetanju napravio neočekivano veliku ‘osmicu’ koja ga je odvela na vrh brda Inač, gdje se i srušio. Tadašnji šef tehnike u bazi JNA, koji je prvi stigao na mjesto nesreće, rekao je kako je visinomjer namjerno bio namješten da pokazuje visinu 20 metara veću od stvarne. Iste godine kada je i poginuo, u Mostaru je osnovan Univerzitet koji nosi njegovo ime.