Američka crna lista svakim danom je sve duža i na njoj su svi zajedno – i Srbi i Bošnjaci i Hrvati. Potkopavanje stabilnosti Bosne i Hercegovine opstruisanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma, podizanje etničkih tenzija, slabljenje demokratije, koruptivne radnje – samo su neki od razloga zašto se akteri bh. političke scene nalaze na ovoj listi. Ali, zanimljivo je, bez obzira na ozbiljne optužbe, uživaju i dalje podršku birača i osvajaju mandate ili nove pozicije u vlasti.
Bivši član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, koji se nalazi na američkoj, ali i britanskoj crnoj listi, trenutno vodi u utrci za predsjednika RS-a sa osvojenih nešto manje od 270 hijada glasova. Podsjećamo, pod britanskim sankcijama je budući član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, za koju je, prema trenutnim rezultatima CIK-a BiH, glasalo 298.197 birača. Za Alena Šeranića, sa američke liste, glasalo je skoro 8 i po hiljada građana. Marinko Čavara, predsjednik Federacije, sa američke crne liste, dobio je povjerenje gotovo 13 hiljada glasača.
To što se neko nalazi na crnoj listi SAD-a i Velike Britanije ne igra veliku ulogu, jer građani to ne uzimaju kao neku veliku otežavajuću okolnost, naglašava sociolog Srđan Puhalo: “Mali čovjek u BiH ne vidi kao nešto što može njemu našteti ili generalno društvu naštetiti i zbog toga ih prihvata i kao političke igrače, kao kandidate na izborima i dobrim dijelom i glasa za njih”.
Etnonacionalistička retorika podjela koristi se u političke ciljeve da bi se odvratila pažnja od krimnalnih i zlonamjernih aktivnosti i političara. Građani nemaju realnu sliku šta se ustvari događa, te, očigledno, više vjeruju političarima nego vlastitim očima.
“Nasjedaju na nacionalnu priču i kada glasaju, ne vode se tim ko je dobar za građane. Vva crna lista je doprinijela, ustvari, da vidimo koliko građani ne razmišljaju o sebi, koliko slučaju političare, a ne gledaju šta su uradili”, objašnjava politička analitičarka Ivana Marić.
U demokratskom svijetu kandidatura ovakvih ličnosti ne bi ni bila moguća. U BiH je to moguće, kao i činjenica da se, i uprkos takvim sankcijama, međunarodni predstavnici sastaju s politčarima sa crnih lista.
“Zašto bi narod reagovao ako su oni pod američkim sankcijama, a američki predstavnici – da li diplomatskog kora ili finansijskih institucija – sastaju se sa njima i razgovaraju? Šta je tu poruka ljudima? Da te sankcije ne znače ništa? Tako se to sad shvata i onda niko kada glasa, 5 para ne daje za to”, ističe ekonomska stručnjakinja Svetlana Cenić.
Američka crna lista u posljednje vrijeme često se dopunjava imenima političara iz naše zemlje. Posljednje koje je dodano je i ime premijera FBiH Fadila Novalića, koji je, također, bio kandidat na proteklim izborima. Međutim, za razliku od svih ostalih, njegovo ime na listu dospjelo je poslije izbora. Stavljanje bh. političara na crne liste, očito, umjesto za kažnjavanje, postao je motivirajući faktor za birače. Odgovornost, da ne bude zabune, ne snose SAD i Velika Brtianija, već prevashodno glasači koji u njihovom kažnjavanju ne vide ništa sporno ili zabrinjavajuće. No, ono što ostaje otvoreno kao pitanje svih pitanja je kako će razlozi zbog kojih Amerika određene osobe stavlja na crnu listu biti dokaz domaćem pravosuđu ili bar okidač da na osnovu crne liste pronađu dokaze, pokrenu istrage, a u konačnici i formiraju predmete.
ZADNJE VIJESTI IZ Nekategorisano
