Na današnji dan prije 19 godina u Parizu je potpisan Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, koji i danas doživljava različite interpretacije. Potpisnice Sporazuma bile su Republika Bosna i Hercegovina, Savezna Republika Jugoslavija i Republika Hrvatska.
Dogovor su svojim potpisima ovjerili predsjednik Predsjedništva RBiH Alija Izetbegović, predsjednik SRJ Slobodan Milošević i predsjednik RH Franjo Tuđman. Milošević je, prema ranije postignutom dogovoru, potpis stavio i u ime predstavnika bosanskih Srba. Svjedoci i garanti mirovnog sporazuma bile su SAD, Rusija i ostale zemlje članice Kontakt grupe. Potpisnice Sporazuma su nedvosmisleno iskazale potrebu, kako doslovno stoji u tekstu preambule, da okončaju tragični sukob u regiji, što ozbiljno dovodi u pitanje teze o građanskom ratu u BiH.
Prema aneksu IV, koji istovremeno predstavlja i Ustav Bosne i Hercegovine, Republika Bosna i Hercegovina nastavlja svoje pravno postojanje prema međunarodnom pravu kao država sa službenim nazivom Bosna i Hercegovina. Što se njenog unutarnjeg ustroja tiče, u Sporazumu se navodi da se Bosna i Hercegovina sastoji od dva entiteta: Federacije BiH (51% teritorije) i Republike Srpske (49% teritorije), a da je njen glavni grad Sarajevo. Ustavom je definirano da 10 nadležnosti pripada isključivo institucijama Bosne i Hercegovine, dok ostale pripadaju entitetima.
Sporazum je sklopljen i potpisan na bosanskom, hrvatskom, srpskom i engleskom jeziku uz naznaku da je svaki tekst jednako vjerodostojan.