Usljed sve većih klimatskih promjena, kada više ne postoje stara pravila pčelarenja, na koliko dobrih godina ide loša, klima na višim nadmorskim visinama dosta je stabilnija i bogata različitim biljnim vrstama, koje obezbijeđuju raznovrsne pčelinje paše.
Brdsko planinsko pčelarenje
Mnogi pčelari koji su se posvetili brdsko planinskom pčelarstvu ujedno su i jako uspješni. Njihov značaj u pčelarstvu nije ništa manji od kolega koji pčelare u ravnicama i gore pomenutim mjestima.
Mnogi će to protumačiti na način kako šume obiluju velikim brojem šupljeg drveća, da su tamo i pećine – špilje, gdje je pčelama lakše pronaći stanište, tj. jeste svoje krajnje odredište gdje će se smjestiti i započeti graditi svoje prvo saće u kojem će lagerovati hranu i odgajati leglo.
Takvo tumačenje odlaska pčela u brda ima svoje utemeljenje ali to nije i jedini razlog te njihove odluke, imamo slučajeva gdje se pčele nasele u dijelovima građevina gdje žive ljudi; nije rijetkost da se pčele nasele u napuštana vozila kao i u pneumatike kod vozila koja stoje itd. Mi znamo da planine obiluju izvorima, potocima, manjim jezerima ali i raznolikom biljnom florom koja je pčelama potrebna.
Vegetacija u brdsko planinskim predjelima počinje nešto kasnije, cvjetanje biljaka se preklapa, a mnoge i cvjetaju u isto vrijeme, tako da je teže dobiti sortni med ali med sa takvih mjesta je jako dobrog kvaliteta, a da pri tome ne moramo misliti da li je i sa čim tretirano bilje koje naše pčele posjećuju.
U brdsko planinskom dijelu u malom radijusu kretanja, razlike u nadmorskim visinama se brzo mijenjaju stotinjak pa i više stotina metara od centra radijusa. Planine imaju svoje kotline, prevoje, perivoje, tako da na takvim mjestima jednoj vrsti medonosnog drveća ili biljaka, vegetacija se znatno produžava, a ako u obzir uzmemo sjeverne i južne padine te osoje i prisoje, onda ćemo još bolje znati cijeniti brdsko planinsko pčelarenje.
Ne smijemo zaboraviti pomenuti važnost jelovih šuma za dobijanje visoko kvalitetnog meda. Bitno je pomenuti i biljnu uš (vaš) kao i mrave koji su veliki saveznici pčelara i pčela u dobijanju meda (crnog zlata) koji je na evropskom i svjetskom tržištu jako cijenjen.
Planinsko pčelarenje, samo za znalce!!
Velike nadmorske visine tj. planine, jako su bitne i pogodne za proizvodnju matične mliječi, za formiranje oplodnih stanica i dobijanja selekcionisanih matica. Planine su skromne sa nektarskom i polenskom pašom što ne znači da pčelar znalac ne može imati korist i na planini.
Skoro isti je slučaj kada je u pitanju selekcija matica, na većim nadmorskim visinama pčelar ne vidi neku bog zna veliku računicu, a gotovo je i nema kada je proizvodnja meda u pitanju tako da su planine manje naseljene pčelama zato je lakše raditi na selekciji matica, još ukoliko takva mjesta nisu posebno zakonom zaštićena.
Izvor: bhpcelar.com
ZADNJE VIJESTI IZ Zanimljivosti
