Mnoga religijska vjerovanja o biljkama Slavena sačuvana su do danas kroz kršćanstvo, poput onog da hrast ne treba sjeći i da granu treba unjeti za Božić. Na krov kuće stavlja se čuvarkuća ili, pak, perunika, jer štiti od groma. Blizu kuće se ne sadi bagrem, jer mu je staro ime bilo nerod. Takođe, bagrem ne treba kalemiti.
Ukoliko je neko drvo isječeno jer se osušilo, ili je korjenje počelo da uništava temelje kuće, možda je vrijeme da se preoblikuje dvorište i da se prednost da biljkama koje su poštovali naši preci.
Prvo treba zasaditi drveće i žbunje, a onda i cvjetnice.
Hrast lužnjak je najlepši ukras koji dvorište može da ima, jer je krošnja lijepo razgranata i pravi “debeo” hlad. Prija mu blizina vode, a ovo sveto drvo simbol je dugovječnosti.
Lipa je za Slovene bila sveto drvo, jer su cvjetovi ljekoviti. Lipa pčelama daje dobru pašu, a medovina je bila glavni izvor slasti za Slavene. Lipov ugalj prečišćava vodu. Međutim, lipa se sadi sa strane, blizu, ali ne i iznad garniture za sjedenje.
Vrba je u vrijeme kada su kažnjavana djeca nazivana “mirko”, a vrbovim grančicama se na Mladence, Lazarevu subotu i Cveti, udaraju djeca rječima “rasti kao vrba”. Kora vrbe je ljekovita za prehladu.
Glog je ljekovit za srčana oboljenja, a ujedno i najmoćnije sredstvo protiv vampira i demona. Ovo je žilav, listopadni žbun koji može da bude bijel, crn ili crven, a bobice se beru kada sazru i prave se džemovi, čaj, sok… Idealan je da se oblikuje i kao živa ograda, a prilikom sađenja treba dodati kreč u sadnu rupu.
Dren prvi cvjeta u proljeće, a zrele plodove daje u jesen. Drenom se kuće kite za Đurđevdan jer je simbol zdravlja, a za Bogojavljenje se daje djeci da pojedu drenov cvijet da bi bili, otporna na bolesti.
Jabuka je omiljeno voće, ne jedu se prije Petrovdana i važan su svadbeni detalj. Srbi su oduvijek kalemili jabuke, a ko to nije radio, nije smjeo da ih sječe. Domaća sorta petrovača ima bujno okruglo stablo i plod sazrjeva u julu.
ZADNJE VIJESTI IZ Zanimljivosti
