Asad dobija manju, ali stabilnu zemlju, Kurdi i suniti dobijaju svoje države, Iran širi uticaj na šiitska područja, Zapad rješava problem izbjeglica, ali sve to nije moguće bez “ruske čizme” na terenu…
Američki predsjednik Barak Obama susrešće se sljedeće nedjelje sa Vladimirom Putinom kako bi razgovarali o mogućem rješenju sirijske krize.
Susret do kojeg će doći na margini zasjedanja Generalne skupštine UN u Njujorku nastavak je očigledno već poodmakle komunikacije među vodećim svjetskim silama koje pokušavaju da zaustave krvoproliće u Siriji i stabilizuju Bliski istok.
Inače, ovo će biti prvi zvaničan susret američkog i ruskog predsjednika od početka eskalacije sukoba u Ukrajini. Doduše, Obama i Putin nezvanično su razgovarali prošle godine tokom međunarodnog samita u Australiji, ali pravih, službenih razgovora i eventualnih dogovora nije bilo već nekoliko godina.
Da se nešto značajno događa može se zaključiti i iz izjave njemačke kancelarke Angele Merkel koja je potvrdila da je spremna da pregovara o rješenju krize i sa sirijskim predsjednikom Bašarom al Asadom, što je do sada kategorički odbijala.
Da će do susreta Obama – Putin zaista doći potvrdio je i potparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Putinovi interesi u Siriji brinu mnoge svjetske lidere
Nagađa se da je na vidiku rješenje bliskoistočnog problema, i to vrlo radikalnom mjerom – potpunim prekrajanjem granica u toj regiji kojim bi Sirija i Irak nestale kao države kakve su, bar na papiru, danas.
Asadov režim dobio bi uski zapadni pojas današnje Sirije, u kojem se nalazi Damask, ali i glavne sirijske luke poput Latakije, što bi Rusiji, Asadovom savezniku, osiguralo ono što Moskva neskriveno želi, vojno-pomorsku bazu na Sredozemlju.
Kurdi bi tako dobili svoju državu na sjeveroistoku Sirije i Iraka, čija bi se relativno uska granica protezala uzduž južne granice Turske. Najveći dio Sirije i zapadna polovina Iraka, teritorija koju sada više-manje kontroliše ID, bio bi objedinjen u novu sunitsku državu, dok bi istočni Irak, s Bagdadom kao glavnim gradom, bio pretvoren u državu šiita.
Ipak, i to rješenje, ukoliko do njega dođe, iako zadovoljava apetite bar dijela zaraćenih strana, i u kojem svako nešto dobija u teritorijalnom smislu, nosi sa sobom velike opasnosti.
– Bilo bi jako loše da velike svjetske sile ponovno počnu da prekrajaju Bliski istok na sličan način kako su to radile prije stotinjak godina. Tu bi odluku trebalo da prepuste lokalnom stanovništvu, ali pitanje je da li je tako nešto moguće. U svakom slučaju, promjena granica u regiji dovodi u opasnost i države koje su uspjele da očuvaju stabilnost, ali nemaju državnu istoriju, poput Јordana ili Libana. Takva odluka bi mogla da pokrene domino-efekt – tvrdi hrvatski istoričar i politički analitičar Tvrtko Јakovina.
Sve dobro zvuči, ali…ništa bez ruske čizame
Ipak, plan podjele i prekrajanja Bliskog istoka očigledno je otišao prilično daleko, a takvom podjelom, na prvi pogled, svi nešto dobijaju.
Asad i službeno gubi dio teritorije današnje Sirije, koji u stvarnosti već godinama i ne kontroliše, ali dobija manju, stabilnu državu na najbogatijim područjima Sirije.
Kurdi napokon dobijaju svoju državu. Iran znatno širi svoj uticaj na šiitska područja sve do Bagdada i potiskuje sunite daleko od svojih granica i najvažnijih naftnih područja.
Suniti dobijaju veliku državu u kojoj neće biti nekadašnje granice između Sirije i Iraka koja je dva velika sunitksa plemena dijelila na dva dijela.
Zapad dobija okončanje krize i povratak izbjeglica u njihove matične zemlje.
Ipak, da bi se taj plan ostvario, potrebno je ostvariti jedan težak preduslov.
Prilično je jasno da, bez ruskih vojnika na terenu, ID ne može biti poražena. Zato će američka administracija, najvjerovatnije, deklarativno osuditi dostavljanje oružja i vojnika u regiju, ali će lako postići dogovor sa Putinom o mogućoj vojnoj intervenciji.
Јer svima je sukob u Siriji koji se odavno oteo kontroli sada već postao, ako ne prijetnja, onda zbog velikog izbjegličkog talasa, preveliki problem koji je neophodno što prije riješiti.
Iranski predsjednik Hasan Rohani izjavio je da među velikim silama vidi “rasprostranjeno prihvatanje” da sirijski lider Bašar al-Asad treba da ostane na vlasti.
Iranski predsjednik Hasan Rohani izjavio je da među velikim silama vidi “rasprostranjeno prihvatanje” da sirijski lider Bašar al-Asad treba da ostane na vlasti.
“Vjerujem da danas svi prihvataju da predsjednik Asad mora da ostane kako bi mogli da se borimo protiv terorista”, rekao je Rohani za Si-En-En (CNN).
Rohani je rekao da u Siriji, “kada je prvi cilj borba protiv terorizma da bi teroristi bili poraženi, nema drugog izbora nego da se ojača centralna vlast i centralna vlada”.
Predsjednik Irana je najavio da će Teheran da se angažuje po pitanju oslobađanja trojice Amerikanaca iz iranskih zatvora ako SAD budu oslobodile zatočene Irance.
“Ako Amerikanci preduzmu odgovarajuće korake i oslobode ih, to će zasigurno stvoriti povoljnu atmosferu i prave uslove da i mi učinimo sve što je u našoj moći da obezbijedimo najbrže moguće oslobađanje Amerikanaca”, naveo je Rohani.
Rohani bi trebalo da održi govor o krizi u Siriji tokom debate na sjednici Generalne skupštine UN, poslije govora predsjednika SAD i Rusije, Baraka Obame i Vladimira Putina, prenio je AFP.
ZADNJE VIJESTI IZ Svijet Vijest dana Vijesti
