Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države sinoć su Ruskoj Federaciji uputile novu, sedmu verziju Rezolucije o Srebrenici. Nova verzija je rezultat trostrukog odgađanja jučerašnjeg izjašnjavanja o Rezoluciji, a zbog navodne neusaglašenosti u vezi s konačnom verzijom teksta.
Delegacija Ruske Federacije pri Vijeću sigurnosti UN-a novu je verziju Rezolucije proslijedila u Moskvu odakle se u toku dana očekuje konačni odgovor, javlja Blic.
Iako za sada nije poznata priroda izmjena koje su učinile delegacije Ujedinjenog Kraljevstva i SAD-a, očekuje se da će sadržaj Rezolucije biti poznat u toku dana.
Danas u 16 sati bi trebala početi sjednica Vijeća sigurnosti na kojoj bi konačno došlo do izjašnjavanja o Rezoluciji. Da bi ona bila izglasana kao obavezujući dokument, za nju treba glasati dvotrećinska većina, devet od 15 članica bez uloženog veta stalnih članica.
Podsjećamo, Ujedinjeno Kraljevstvo jučer je podnijelo šestu verziju rezolucije. U njoj se nalazi formulacija o osudi genocida u Srebrenici kako je jasno naznačeno u presudama Haškog tribunala i Međunarodnog suda pravde. Također, u rezoluciji se govori i o osudi svih drugih ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti koji su počinjeni na svim stranama.
Nakon što je jučer u nekoliko navrata pomjerana rasprava o britanskoj rezoluciji o Srebrenici u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, nastavak rasprave i vjerovatno glasanje odgođeno je za danas.
U tekstu rezolucije najoštrije se osuđuje genocid koji je, kako to potvrđuju i haške presude, počinjen nad Bošnjacima u Srebrenici. Da bi rezolucija bila izglasana kao obavezujući dokument, za nju treba glasati dvotrećinska većina u VIjeću sigurnisti, odnosno devet od 15 članica bez uloženog veta stalnih članica: Rusije, Kine, Francuske, SAD i Velike Britanije.
Jučer tokom rasprave došlo je do razmimoilaženja stavova Rusije i zemalja Zapada, dok je kineska delegacija naglasila kako neće glasati za Rezoluciju ukoliko ona ne bude plod kompromisa.
Ono o čemu se lome koplja u vezi Rezoluucije o Srebrenici je sama njena bit, odnosno nepostojanje spremnosti Rusije da prihvati tekst u kome se tvrdi da je u Srebrenici 1995. godine Vojska Republike Srpske počinila zločin genocida.
Većina političkih aktera u BiH, isključujući one koji dolaze iz RS, očekuje da rezolucija o Srebrenici bude usvojena. Iako to ništa neće pomoći osobama koje su izgubile članove porodica, značilo bi nadu u bolju budućnost na ovim prostorima.
U Federaciji očekuju pozitivan ishod priče o britanskom prijedlogu
Britanski prijedlog rezolucije o Srebrenici podsjeća na brojne rezolucije koje su usvojene u prvoj polovini 1990-ih. Sve su ograničene na verbalnu osudu zločina, ali u praksi nisu dovele do konkretnih akcija, smatraju u udruženju “Majke Srebrenice”, te ni od ove rezolucije ne očekuju mnogo, ali je pozdravljaju.
“Ta rezolucija će više značiti onima koji su nas poubijali, protjerali i etnički očistili nego nama koji smo preživjeli genocid, jer mi nemamo više šta izgubiti”, kaže predsjednica udruženja Hatidža Mehmedović.
Ipak, s obzirom na to da je navršeno 20 godina od genocida, podrška žrtvama i majkama stiže i iz Američke ambasade. “Najbitnije je što se u rezoluciji kaže da se genocid koji se dogodio više nikome i nikada ne ponovi”, istakla je ambasadorica SAD-a u BiH Maureen Cormack.
Globalna javna osuda genocida pomoći će da da se takva zla više nikada ne ponove, cijene i državni parlamentarci. U praksi, usvajanje bi značilo početak suočavanja s istinom, posebno onih koji su organizovali i počinili zločin. “Bila bi to jasna poruka negatorima genocida da genocid više ne mogu negirati i da se spram te činjenice odnose na civiliziran način”, smatra Šefik Džaferović, predsjedavajući Zatupničkog doma PSBiH. “U BiH, evidentno, živimo između dva ideala – ideala mira i ideala pravde. Mir smo dobili, ali pravde u BiH još uvijek nema. Upravo zato smatram da britanska rezolucija predstavlja doprinos miru, stabilnosti i pomirenju u BiH, ali i u regiji”, ističe Denis Bećirović, zastupnik u Zastupničkom domu PSBiH. Međutim, postoji i sumnja da će članice Vijeća biti jedinstvene u stavu da se prihvati rezolucija zbog činjenice da je rasprava o rezoluciji više puta odgađana. Odbijanje rezolucije je loša poruka da svijet ni nakon dvije decenije od zločina nije shvatio da treba da reaguje i osudi počinitelje genocida.
U RS-u protiv rezolucije jedinstveni i pozicija i opozicija
Predstavnici vladajućih političkih partija i opozicije RS-a, kao i ranije, protiv su donošenja rezolucije. Jedinstveni su u stavu: rezolucija je izavala negativne posljedice u BiH.
“Ona može imati samo negativne posljedice na BiH, pa i region. Kako će se to u praksi odvijati – teško je pretpostaviti”, smatra Nedjeljko Čubrilović, predsjednik Narodne skupštine RS-a i potpredsjednik DNS-a.
Opozicione političke partije tvrde da rezolucija ne doprinosi stabilnosti u BiH.
“Samo nametanje još u UN-u sigurno ne doprinosi poboljšanju i stabilnosti u BiH. To je svjesna politička aktivnost koja ide na destabilizaciju BiH, a istovremeno je uperena protiv nas i RS-a”, ocjenjuje Milan Švraka, poslanik PDP-a u NSRS-u.
Rezoluciju opozicionari ocjenjuju i kao ogroman pritisak međunarodne zajednice i na Srbiju, odnosno prema njihovim riječima, usmjerena je na usporavanje evropskog puta Srbije. Poslanik SDS-a u Parlamentu BiH Đorđe Krčmar rekao da su ranije političke partije i institucije u RS iznijele svoj stav o događajima u Srebrenici. “Ne negira se da se tamo desio zločin i svi su izrazili kajanje i žal. Međutim, da bi se nešto smatralo genocidom, mora postojati odluka najviših organa aktuelne države”, smatra Krčmar.
Ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak potvrdio je da je Stalna misija BiH u UN-u dobila posljednji prijedlog Rezolucije o Srebrenici koji je predložila Velika Britanija. Crnadak je ranije saopštio kako su poslane i pismene i usmene instrukcija misiji BiH, da ambasador ne učestvuje ni u pripremnim aktivnostima na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a s obzirom na to da Predsjedništvo BiH o rezoluciji nije postiglo konsenzus.