Na snagu su jučer stupile izmjene Ustava Federacije BiH koje je nametnuo visoki predstavnik Kristijan Šmit prošle godine. Podsjećamo, one prošle godine nametnuo kratkoročno rješenje kojim je omogućio izbor Vlade FBiH i spriječio blokadu Federacije BiH. Osim toga, on je donio i dugoročno rješenje za izbor Vlade FBiH, ali je dao i političarima rok od jedne godine da sami izvrše korekcije ovog prijedloga ili će one stupiti na snagu. Ipak, u prethodnoj godini političari nisu uopšte ni pokušali da dođu rješenja po ovom pitanju.
Od jučer u Ustavu FBiH postoji odredba koja će omogućiti da jedan od potpredsjednika, ako se u prva dva kruga ne postigne saglasnost predsjednika i oba potpredsjednika, može biti preglasan prilikom imenovanja Vlade, uz jedan bitan uslov. Ukoliko bi se to dogodilo preglasani potpredsjednik bi mogao uložiti veto na tu odluku.
U tom slučaju odluku o imenovanju Vlade bez potpisa jednog od potpredsjednika morao bi potvrditi ne samo Predstavničkim dom kao u prva dva kruga, već i Dom naroda većinskim glasanjem.
Najvažnije, protiv ne bi smjelo biti 3/5 delegata (14 od 23) ni u jednom klubu konstitutivnih naroda u ovom domu.
To je zapravo i najveća promjena, jer bi stranci/koaliciji koja bi željela zakočiti imenovanje Vlade kroz klubove konstitutivnih naroda trebalo umjesto ranijih 13, u konačnici 14 delegata.
U slučaju da ni tada ne uspije imenovanje Vlade ponovo bi se tražila saglasnost predsjednika i oba potpredsjednika. Ukoliko Vlada opet ne bi bila imenovana Parlament Federacije i kantonalne skupštine će biti raspuštene. Nakon toga bit će raspisani prijevremeni izbori za predstavnički dom i za kantonalne skupštine.
