Wednesday, 21. February 2024.
Unsko-sanski kanton 7° C Overcast Clouds
Search
Generic filters
Exact matches only
Search in title
Search in content
Search in excerpt
Filter by Custom Post Type
Velkaton
Melbourne
Chicago
London

25. Novembra. 2023. Zanimljivosti
Hoće li vještačka inteligencija širiti ‘lažne vijesti’ i gušiti slobodu govora?

Dio javnosti smatra da će upotreba vještačke inteligencije negativno uticati na širenje ‘lažnih vijesti’. Vještačka inteligencija svakim danom nalazi sve veću primjenu u raznim sferama ljudskog života, od privatnog do poslovnog. Upravo se u poslovnom svijetu ta napredna tehnologija smatra velikim potencijalom, ali i ujedno i mogućim izazovom i prijetnjom.

Jedna od takvih zabrinutosti jeste kako će vještačka inteligencija (AI) uticati na budućnost slobode govora i medija, ali i hoće li povećati obim lažnih vijesti koje su iz dan u dan sve prisutnije sa sve većim posljedicama.

Brige javnosti, bar onog dijela kojeg plaši sve veće prisustvo vještačke inteligencije u svakodnevnom životu, zasigurno nije umirila vijest da je tehnološki velikan Google, i sam optuživan za manipulaciju protoka informacija, u ranoj fazi razvoja alata AI-ja koji će pomoći novinarima da pišu članke i naslove i da o svojim idejama razgovaraju sa liderima novinarstva.

S obzirom da ova brzo razvijajuća tehnologija već izaziva zabrinutost u vezi s tim da li joj se može vjerovati da pravi tačne izvještaje i da li će u konačnici dovesti do toga da ljudi izgube posao novinara, s obzirom na prisutne finanijske probleme u medijima, ovakve vijesti dovode do sve polariziranije diskusije o budućnosti.

Prisutna tehnologija
Ono što mnogi zaboravljaju ili nisu uopšte svjesni jeste da vještačka inteligencija već ima prisustvo i primjenu u novinarstvu, posebno kod velikih novinskih agencija i multinacionalnih medijskih korporacija.

Đorđe Obradović, doktor komunikacijskih nauka i profesor na Sveučilištu u Dubrovniku, pojašnjava da se ta tehnologija dosta koristi za pisanje vijesti prema podacima iz zapisnika sa sportskih takmičenja i ona radi više nego korektno zato što ima zadanu strukturu u koju ubacuje podatke.

“Doduše, sve su te vijesti gotovo iste, osim što se mijenjaju brojevi i imena sportista, ali umjetna inteligencija ne može preskočiti ni jedan važan podatak koji sadrže zapisnici, pa krajnji rezultat može biti i bolji od onoga pojedinih, manje pažljivih novinara.”

Stručnjak za komunikacije navodi da sve više takvih vijesti vještačka inteligencija piše i o temama iz svijeta zabave, praćenja poznatih osoba na društvenim mrežama i različitih statističkih podataka do kojih dolazi lakše i brže od ljudi.

Prema njegovim riječima, tematsko područje će se širiti, ali zasad je vještačka inteligencija uspješna u pisanju jednostavnih novinarskih žanrova, dok u analitičkim zna grubo pogriješiti zbog preobilja podataka do kojih može doći i pogrešno ih protumačiti.

Druga važna namjena vještačke inteligencije, koju sve više koriste multinacionalne medijske korporacije, jeste prevođenje novinarskih priloga na različite jezike, što je brže i mnogostruko jeftinije nego kad to rade ljudi, dodaje.

Uticaj na lažne vijesti
Vještačka inteligencija puno bolje prevodi od dosadašnjih aplikacija za prevođenje, ali u odnosu na ljude prevodioce, zasad ne raspoznaje dobro ironiju, sarkazam ili ostale izraze u prenesenom značenju, ističe profesor Obradović.

Sve veći obim korištenja vještačke inteligencije, prije svega u medijima, kod mnogih izaziva zabrinutost da bi korištenje ove tehnologije za izvještavanje o vijestima moglo potaknuti širenje dezinformacija.

Međutim, sama vještačka inteligencija nije opasnost, iako zbog svojih mogućnosti može biti lako zloupotrijebljen alat.

Profesor Obradović ističe da je širenje dezinformacija prvenstveno ljudski cilj, pa sama po sebi vještačka inteligencija neće previše promijeniti stanje koje je već loše. Ono što može, dodaje, jeste da ubrza širenje lažnih vijesti i lako i jeftino ih prevodi na razne jezike, ali opet samo ako joj ljudi daju takav zadatak.

Obradović se osvrnuo i na zabrinutost zbog uticaja vještačke inteligencije na slobodu medija i govora, naglasivši da niti jedna tehnologija nije sama po sebi ni dobra, ni loša, nego sve zavisi kako se upotrebljava.

“Umjetna inteligencija može negativno uticati na slobodu govora, ali i pozitivno lakim prevođenjem na brojne jezike objava s malih jezika i tako ih učiniti dostupnima mnogima. Veliki problem u svijetu danas je potreba prevođenja na mandarinski kineski jezik s jezika kojim govori malo govornika zato što nema dovoljno prevodioca i za prevođenje treba dosta vremena, dok to umjetna inteligencija obavlja gotovo u stvarnom vremenu i s vrlo malim troškovima.”

Generacijski jaz
Iako nema sumnje da će vještačka inteligencija imati veliki uticaj na medije, kao i na mnoge druge oblasti, čini se da su mlađe generacije spremnije da je prihvate od nešto starijih kolega.

Student žurnalistike Damir Marić mišljenja je da postoji veliki jaz kada je upotreba tehnologije između njegove generacije, “odrasle sa mobilnim uređajima i sveprisutnim brzim internetom” te starijih kolega koji su “karijeru gradili uz pomoć mehaničkih pisaćih mašina”.

Vjeruje da će vještačka inteligencija biti koristan alat, koji će mu olakšati istraživanja i pozitivno uticati na njegovu novinarsku karijeru, jer će moći brže dolaziti do relevantnih podataka, uz manje greške.

“Naravno, svjestan sam da će uticati na način kako se posao odvija, da će smanjiti potrebu za ‘kopanjem’, izbacit će neki mehanički rad, za koji ne treba neko posebno znanje. Ali živa riječ, razgovor s ljudima, istraživanje, reporterski rad… tu je čovjek nezamjenjiv. Nema sumnje da će budućnost medija biti znatno drugačija od one danas, ali isto tako, svijet se mijenja i mi se moramo mijenjati s njim. Vidjet ćemo ko će biti u pravu.”

Nema sumnje da je jedan od direktnih i pozitivnih načina na koji je vještačka inteligencija utjecala na medije jeste pojava takozvanog Big Data novinarstva, odnosno obrade velike količine podataka kako bi se došlo do važnih informacija, koje pokriva sve – od obrade velike količine informacija u slučajevima curenja podataka, poput Panamskih dokumenata, do istraživanja posljedica klimatske krize.

Bez moćnih algoritama, novinari vjerovatno ne bi bili u mogućnosti uspješno pročešljati i dešifrovati brda podataka kojima raspolažu kako bi identifikovali značajne statističke obrasce i upotrijebili ih za pričanje uvjerljivih i korisnih priča.

S druge strane, neke od velikih medijskih kuća su već otpustili veliki dio svog osoblja, te njihove zadatke povjerio mašinama.

ZADNJE VIJESTI IZ Zanimljivosti

RTV VT ROYAL d.o.o.
Kulište 2, 77230 Velika Kladuša
Bosna i Hercegovina
T: (+387) 037 775 168
F: (+387) 037 775 159
E-mail
marketing.velkaton@gmail.com
© 2019 Royal d.o.o. Sva prava zadržana. Portal dizajnirao i razvio Cybervision