Žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove u Hagu ukinulo je danas oslobađajuću presudu Šešelju za zločine protiv čovječnosti. Proglasio ga je krivim i izreklo osuđujuću presudu od deset godina zatvora za progon, prisilno raseljavanje, deportacije i druga nehumana djela, te za činjene progona, kršenje prava na bezbjednost.
Predsjedavajući Žalbenog vijeća sudija Teodor Meron istakao je kako je Šešeljeva kazna odslužena, jer se uračunava vrijeme provedeno u pritvoru, a lider srbijanskih radikala je u zatvoru proveo više vremena.
Nalazi žalbenog vijeća
Žalbeno vijeće zaključilo kako je raspravno vijeće pogriješilo kada je odbilo dokaze o počinjenim zločinima protiv čovječnosti. Sudije žalbenog vijeća su zaključile da je raspravno vijeće ili ignoriralo dokaze ili pogrešno utvrdilo činjenično stanje.
Zaključeno je da nijedan razuman presuditelj ni bi mogao potvrditi da nije bilo sistematskih napada u Hrvatskoj i BiH, a utvrđeno je i da je zločin u selu Hrtkovci u Vojvodini bio povezan sa ratnim sukobima u Hrvatskoj i BiH.
“Nijedan razuman presuditelj nije mogao presuditi da se sistematski i rašireni zločini u Vukovaru i Bosni i Hercegovini (Zvorniku, širem području Sarajeva i Nevesinju) nisu desili”, zaključilo je Žalbeno vijeće.
Predsjedavajući Žalbenog vijeća sudac Teodor Meron (Theodore Meron) podsjetio je da je Pretresno vijeće zaključilo da nije postojao udruženi zločinački poduhvat.
Na ovaj zaključaj tužilaštvo se žalilo tvrdeći da prvostepeno vijeće nije sagledalo sve dokaze. Žalbeno vijeće je zaključilo da postoje brojni dokazi da nesrbi iz BiH i Hrvatske su prognani iz svojih domova.
Kada se radi o optužbama za fizičko počinjenje i podsticanje na zločine putem govora, posebno o Šešeljevoj izjavi da će “Bosnom poteći rijeke krvi”, Žalbeno vijeće smatra da takve izjave mogu da izazovu strah i da obodre počinioce zločina. “Korištenje pogrdnih epiteta i pozivi na odbranu Republike Srpske očigledno su huškački”, zaključilo je Žalbeno vijeće.
Zaključilo je da je Pretresno vijeće pogriješilo utvrdivši da ovi govori nisu poziv za etničko čišćenje. Međutim, dug vremenski period između njegovih govora i počinjenih zločina predstavlja nedostatak jasnih dokaza da su njegovi govori imali uticaj na ponašanje počinitelja zločina.
Žalbeno vijeće napominje da kada se radi o govoru iz 1991. koji je Šešelj održao u Vukovaru, tužioci nisu dokazali da je donesena nerazumna presuda.
To se međutim ne može reći za njegov govor od 6. maja 1992. godine održan u vojvođanskom selu Hrtkovci kada je pozvao na iseljavanje hrvatskog stanovništva.
Žalbeno vijeće stoga je zaključilo da je Šešelj odgovoran za progon i deportacije vojvođanskih Hrvata.
Optužnica
Šešelja je Tužiteljstvo teretilo po tri tačke optužnice za zločine protiv čovječnosti (progon, deportacija i nečovječno postupanje) i po šest tačaka optužnice za kršenja zakona ili običaja ratovanja (ubistvo, mučenje i surovo postupanje, bezobzirno razaranje, uništavanje ili hotimično nanošenje štete ustanovama namijenjenim religiji ili obrazovanju, pljačkanje javne ili privatne imovine) za koje je navedeno da su počinjeni otprilike od avgusta 1991. do septembra 1993. protiv nesrpskog stanovništva Hrvatske, Bosne i Hercegovine (BiH) i pokrajine Vojvodina u Republici Srbiji.
Prema optužnici, Šešelj je neposredno izvršavao, podsticao, pomagao i podržavao izvršenje tih krivičnih djela, uključujući i učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu (UZP) čija je svrha bila trajno uklanjanje većine hrvatskog, muslimanskog i drugog nesrpskog stanovništva iz dijelova Hrvatske, BiH i Vojvodine u Srbiji.
Šešelj neće biti u sudnici
“Je li moguće da vam nije jasno da me to ne zanima kao neki pravni problem”, rekao je Šešelj odgovarajući na pitanja novinara hoće li ići na izricanje presude.
“Naravno, kad stigne ta presuda, možda ću je i pročitati. Ali se ponašam kao da toga nema”, dodao je lider Srpske radikalne stranke, koji se Haškom tribunalu dobrovoljno predao u februaru 2003. godine i proveo u pritvoru skoro 12 godina.
U novembru 2014. godine vratio se u Beograd nakon što je sud odlučio da ga, zbog zdravstvenih razloga, privremeno pusti na slobodu do izricanja presude. Kada je prvostepenom presudom oslobođen svih optužbi, Šešelj je tvrdio da je pobijedio i Tribunal u Hagu i bolest, zbog koje je prijevremeno pušten na slobodu.
Biserko: Sud je pogriješio ocjenjujući projekat “Velika Srbija”
Predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko smatra da je “prvostepena presuda bila katastrofalna, u smislu da prepoznatljivi zločini koje počinio Vojislav Šešelj i njegovi sljedbenici nisu uopće uzeti u obzir”.
“Npr. projekat Velika Srbija se smatra da nije kriminalan. Međutim provedba Velike Srbije nije moguća bez zločina, protjerivanja i genocida”, kazala je Biserko.
Biserko je mišljenja da presude Haštog tribunala nisu mnogo uticale na region, ali da je naslijeđe Tribunala od velike važnosti dugoročno gledano, te je to prvi korak ka nekom sučeljavanju s onim što se desilo 90-tih.
“S druge strane Haški tribunal je ipak odigrao kapitalnu ulogu bez koje region nikada ne bi došao na nivo da se određeni zločini identifikuju, ne bi se nikada sakupila tolika dokumentacija niti bi bilo toliko svjedoka pred tim sudom. On je imao izuzetno važnu ulogu, ali kako će on biti korišten u budućnosti prije svega zavisi od regionalnih elita”, naglasila je Biserko.
ZADNJE VIJESTI IZ Region
