Zbog toga je pozvao čelnike zemalja da razmotre rastuću krizu u opskrbi hranom. Prema njegovim riječima, u posljednje dvije godine uduplan je broj onih koji se suočavaju s nestašicom hrane – sa 135 miliona povećao se na 276 miliona.Broj onih koji doslovno gladuju od 2016. povećao se za čak 500 posto. Situacija je znatno pogoršana pandemijom koronavirusa i agresijom Rusije na Ukrajinu.

U Ukrajini i Rusiji proizvodi se skoro trećina svjetske pšenice i polovina suncokretovog ulja. Ukrajina je prije početka rata bila najveći snabdijevač Svjetskog programa za hranu (WFP). Osiguravala je pšenicu za 400 miliona ljudi.

Rusija je drugi, a Bjelorusija treći najveći proizvođač đubriva. Rat u Ukrajini je učinio upitnim snabdijevanje i đubrivom.

Izvoz iz Rusije je ugrožen i zbog toga što međunarodne kompanije napuštaju ovu državu te zbog toga što međunarodni transport hrane biva sve teži, prenosi Sky News.Čelnik WFP-a David Beasley je prošle sedmice poručio ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da od njega zavisi da li će ljudi širom svijeta gladovati. Pozvao ga je da deblokira ukrajinske luke u kojima se nalaze namirnice potrebne velikom dijelu svjetske populacije.