Tuesday, 16. August 2022.
Unsko-sanski kanton 21° C Clear Sky
Search
Generic filters
Exact matches only
Search in title
Search in content
Search in excerpt
Filter by Custom Post Type
Velkaton
Melbourne
Chicago
London

30. Juna. 2022. Nekategorisano, Zanimljivosti
Gospodin Kompjuter u birou za patente

Dolazi dan – neki kažu da je već stigao – kada će vještačka inteligencija sama smišljati nove izume koji koriste društvu. Međutim, istovremeno se otvaraju I nova, vrlo složena, pitanja u vezi s patentnim pravima.

Nije iznenađujuće, ovih dana, vidjeti nove izume koji, ili uključuju vještačku inteligenciju, ili su je na neki način, koristili.  Ali, šta je s izumima koje je izmislila vještačka inteligencija – može li se patent dodijeliti mašini?

Ovo je nedoumica s kojom se suočavaju zakonodavci širom svijeta. Riječ je  o izumu DABUS za koje njegovi promoteri kažu da je prvi pravi primjer sistema vještačke inteligencije koji je imenovan kao jedini izumitelj.

U komentaru objavljenom u časopisu Nejčer, dva vodeća akademika s Univerziteta u Novom Južnom Velsu ispituju implikacije dodjele patenata entitetu vještačke inteligencije.

 Vještačka inteligencija samu sebe će da reprodukuje (foto:Pixabay) Vještačka inteligencija samu sebe će da reprodukuje (foto:Pixabay)

Stručnjakinja za pravo intelektualnog vlasništva, vanredna profesorica Aleksandra Džordž i stručnjakinja za vještačku inteligenciju, i profesor Tobi Volš tvrde da patentno pravo, kako sada stvari stoje, nije adekvatno za rješavanje takvih slučajeva i zahtijeva od zakonodavaca izmjenu zakona o intelektualnoj svojini i patentima – zakona koji djeluju pod istim pretpostavkama stotinama godina.

Pomenuti je slučaj napravljen povodom uređaja pod nazivom DABUS  koga je osmislio doktor Stiven Taler, predsjednik firme i glavni izvršni direktor američke firme  za vještačku inteligenciju. Doktor Taler imenovao je DABUS kao izumitelja dva proizvoda – ostave za hranu s fraktalnom površinom koja pomaže u izolaciji i slaganju, i treperavog svjetla za privlačenje pažnje u hitnim slučajevima.

Na kratko je u Australiji, izgledalo je da bi DABUS mogao biti priznat kao izumitelj. Naime, krajem jula 2021. sudija na suđenju prihvatio žalbu doktora Talera na odbijanje zahtjeva za patent koji je podnio pet mjeseci ranije. No, nakon što se povjerenik za patente žalio na odluku Saveznom sudu Australije, petočlano sudsko vijeće prihvatilo je žalbu, slažući se s povjerenikom da se sistem vještačke inteligencije ne može nazvati pronalazačem.

Profesorica Džordž kaže kako pokušaj da DABUS odmah dobije patent za dva izuma stvara izazove za postojeće zakone koji su samo ljude ili entitete sastavljene od ljudi smatrali pronalazačima i vlasnicima patenata.

“Čak i ako prihvatimo da je sistem  vještačke inteligencije pravi izumitelj, prvi veliki problem je vlasništvo. Kako shvatiti ko je vlasnik? Vlasnik mora biti pravno lice, a vještačka inteligencija nije priznata kao pravno lice”, kaže ona.

Vlasništvo je ključno za pravo intelektualne svojine. Bez toga bi bilo malo podsticaja za pronalazače da kreiraju nove izume.

“Još jedan problem s vlasništvom, kada su u pitanju izumi koje je smislila vještačka inteligencija, jeste, čak i ako biste mogli prenijeti vlasništvo s  vještačke inteligencije na osobu: je li to izvorni softverski stvaralac ? Je li to osoba koja je kupila vještačku inteligenciju i obučila je za vlastite potrebe? Ili su to, pak, ljudi čiji je materijal, zaštićen autorskim pravima, unesen u vještačku inteligenciju?”, pita se profesorica Džordž.

Bez sistema – nema izuma

Profesor Volš kaže da je ono što sisteme vještačke inteligencije čini toliko različitima od ljudi jeste njihova sposobnost da nauče i skladište mnogo više informacija nego što bi stručnjak ikada mogao. Jedan od zahtjeva za izume i patenate je da su, proizvod ili ideja, novi, očigledni i korisni.

“Postoje određene pretpostavke ugrađene u zakon da izum ne bi trebalo da bude očigledan stručnoj osobi na tom području”, kaže profesor Volš.

“Ono što bi moglo biti očigledno vještačkoj inteligenciji, neće biti očito čovjeku, jer je vještačka inteligencija možda apsolvirala sve ljudsko znanje o toj temi, mnogo više nego što bi čovjek mogao, tako da se priroda onoga što je očito –  mijenja.”

Da li će čovjek moći da prati razvoj vještačke inteligencije? (foto:Pixabay) Da li će čovjek moći da prati razvoj vještačke inteligencije? (foto:Pixabay)

Profesor Volš kaže da ovo nije prvi put da vještačka inteligencija ima ključnu ulogu u osmišljavanju novih izuma. U razvoju lijekova, 2019. godine stvoren je novi antibiotik – Halicin – koji je koristio duboko učenje kako bi pronašao hemijsko jedinjenje koje je bilo efikasano protiv sojeva bakterija otpornih na lijekove.

“Halicin je izvorno trebalo da liječi dijabetes, ali njegovu efikasnost kao antibiotika otkrila je sama vještačka inteligencija koja je bila usmjerena na ispitivanje ogromnog kataloga lijekova koji bi se mogli prenamijeniti kao antibiotici. Dakle, i čovjek i mašina su učestvovali u otkriću.”

Profesor Volš kaže da u slučaju DABUS-a nije posve jasno je li sistem isključivo odgovoran za izume.

“Doktor Taler je imao mnogo uticaja na te izume, prvo u postavljanju problema, zatim u traženju rješenja problema, a zatim u tumačenju rezultata”, kaže profesor Volš.

“Ali, činjenica je da bez sistema ne biste došli do izuma.”

Promijeniti zakone

U svakom slučaju, oba autora tvrde da će upravljačka tijela širom svijeta morati modernizovati pravne instrumente koji određuju mogu li se sistemima vještačke inteligencije dati autorska prava. Oni preporučuju uvođenje novog ‘sui generis’ oblika zakona o intelektualnom vlasništvu – koji su nazvali “AI-IP”. On bi posebno bio prilagođen okolnostima inventivnosti koju proizvodi vještačka inteligencija. To bi, tvrde oni, bilo produktivnije od pokušaja naknadne ugradnje inventivnosti vještačke inteligencije u postojeće zakone o patentima.

Gledajući u budućnost, nakon ispitivanja pravnih pitanja oko vještačke inteligencije i patentnog prava, autori trenutno rade na odgovoru na tehničko pitanje – kako će vještačka inteligencija izmišljati u budućnosti.

Doktor Taler zatražio je “posebnu dozvolu za žalbu” na slučaj koji se odnosi na DABUS Visokom sudu Australije. Ostaje da se vidi hoće li se Visoki sud složiti da ga sasluša. U međuvremenu, slučaj nastavlja da se vodi u više drugih jurisdikcija širom svijeta.

 

Preveo i priredio: S. Đurđić

Izvor: www.rtcg.me ( https://rtcg.me/magazin/tehnologija/366171/gospodin-kompjuter-u-birou-za-patente.html

 

 

ZADNJE VIJESTI IZ Nekategorisano Zanimljivosti

RTV VT ROYAL d.o.o.
Kulište 2, 77230 Velika Kladuša
Bosna i Hercegovina
T: (+387) 037 775 168
F: (+387) 037 775 159
E-mail
marketing.velkaton@gmail.com
© 2019 Royal d.o.o. Sva prava zadržana. Portal dizajnirao i razvio Cybervision