Dok se napetosti na Bliskom istoku intenziviraju, sve su snažniji glasovi Iračana za okončanje misije koalicije predvođene Sjedinjenim Američkim Državama u ovoj zemlji.
Da Iračani misle ozbiljno pokazuje i odluka Vlade u Bagdadu. Formira se odbor za pripremu završetka misije međunarodne koalicije predvođene SAD-om u Iraku, saopćio je u petak ured premijera Mohammeda Shia al-Sudanija.
“Vlada određuje datum za početak bilateralnog odbora za postizanje dogovora o trajnom okončanju prisutnosti međunarodnih koalicijskih snaga u Iraku”, navodi se u saopćenju iz ureda premijera,
Decenije nestabilnosti
Historija misije koalicije predvođene SAD-om u Iraku seže u rane 2000-e kada su Sjedinjene Američke Države, uz podršku koalicije saveznika, izvršile invaziju na zemlju kako bi svrgnule režim Sadama Husseina.
Invazija 2003. godine je bila početak američkog prisustva u Iraku
Invazija, koja je započela u martu 2003., dovela je do produljenog razdoblja nestabilnosti i sukoba u Iraku, dok su se razne frakcije takmičile za moć i utjecaj nakon pada Sadama Husseina s vlasti.
U godinama koje su uslijedile, koalicija predvođena SAD-om radila je zajedno s iračkim snagama sigurnosti u borbi protiv pobunjeničkih skupina i stabilizaciji zemlje. Misija je bila usmjerena na obuku i opremanje iračkih snaga, provođenje protuterorističkih operacija i pružanje podrške za obnovu iračke infrastrukture i institucija.
Sporno pitanje
Uprkos značajnom napretku u smanjenju nasilja i poboljšanju sigurnosti, prisutnost stranih snaga u Iraku ostala je sporno pitanje za mnoge Iračane.
Iako se o “protjerivanu Amerikanaca” govorilo i ranije, sve je intezivirano nakon što je u američkom napadu ubijen vođa iračkih Jedinica za narodnu mobilizaciju (PMU), poznatije kao Hashd al-Shaabi. Ova organizacija, koju aktivno podržava Iran je odigrala ključnu ulogu u uništenju tzv. Islamske države u Iraku, nakon što regularne snage nisu mogle odgovoriti.
Proiranske milicije uživaju velike simpatije u Iraku
Iračka vlada dosljedno je osuđivala akcije SAD-a kojima se krši njezin suverenitet, ističući zabrinutost oko sigurnosti svojih građana i ranije.
Slučaj koji je svakako najviše uzdrmao poziciju SAD-a je bio atentat na komandanta Iranske revolucionarne garde, Qasima Soleimanija 2020. godine. Od tada američke snage razmjenjuju vatru s proiranskim milicijama u ovoj zemlji.
Sjedinjene Američke Države imaju 900 vojnika u Siriji i 2.500 u Iraku u misiji za koju kažu da ima za cilj savjetovati i pomoći lokalnim snagama koje pokušavaju spriječiti ponovno oživljavanje tzv. Islamske države, koja je 2014. zauzela velike dijelove obiju zemalja prije nego što je poražena.
Broj američkih vojnika u Iraku se postepeno smanjivao
Vremenski okvir za zatvaranje misije ostaje nejasan, ali su irački dužnosnici naznačili da rade na brzom i urednom povlačenju koalicijskih snaga. Zatvaranje misije vjerojatno će imati značajne implikacije na sigurnosnu situaciju u Iraku i široj regiji.
Ostaje za vidjeti da li će do ovoga doći i kako će povlačenje koalicijskih snaga utjecati na borbu protiv preostalih pobunjeničkih grupa, međunarodnih terorističkih aktera, ali i stabilnost iračke vlade.
ZADNJE VIJESTI IZ Svijet
