Građani Velike Britanije danas izlaze na izbore. Biračka mjesta u 650 izbornih jedinica širom Engleske, Velsa, Škotske i Sjeverne Irske otvaraju se u 8 sati po srednjoevropskom vremenu.
Premijer Rishi Sunak raspisao je izbore nešto ranije, jer se očekivalo da će biti održani tek u jesen. Velika Britanija je podijeljena na 650 oblasti, koje se nazivaju izbornim jedinicama.
Glasači u svakoj od ovih izbornih jedinica biraju po jednog poslanika za Dom komuna, donji dom Skupštine Ujedinjenog Kraljevstva.
Većina kandidata zastupa političku stranku, ali neki od njih nastupaju kao nezavisni kandidati.
Prema izbornom zakonu, na opštim izborima svaka osoba ima jedan glas. Na dan izbora, registrovani birači u svakoj izbornoj jedinici glasaju za željenog kandidata na svom lokalnom biračkom mjestu, koje je otvoreno između sedam i 22 sata po lokalnom vremenu.
Pad konzervativaca
Konzervativna stranka premijera Sunaka doživljava pad popularnosti u anketama od 2021. godine.
Pojedini političari u stranci smatrali su da se stvari neće mnogo popraviti i da bi želja biračkog tijela da što prije dobije priliku da se izjasni mogla da dovede do toga da poraz konzervativaca bude još gori ako se izlazak birača bude više odlagao. To smatra politički urednik BBC-a Chris Mason.
“Drugim riječima, uradite to odmah ili možda prođete još gore. Premijer takođe može da ukaže na to da su makar neki od njegovih ciljeva ostvareni ili naizgled na putu da budu ostvareni. Današnja brojka inflacije može da se predstavi kao uspjeh. Naravno, ona ne zavisi isključivo od postupaka vlade. Ali vlade obično budu okrivljene kad se inflacija vine u nebesa, tako da može da se očekuje da će preuzeti deo zasluga kad padne – a jeste opala. A i šira ekonomska slika djeluje malo vedrije”, smatra on.
Šta kažu ankete
Prema najnovijim anketama, Sunakova Konzervativna stranka započinje kampanju u debelom zaostatku u odnosu na glavnog rivala, Laburističku stranku. U posljednjih 12 mjeseci laburisti imaju iznad 40 odsto podrške.
Prema tome, ovo bi mogli za Britance biti historijski izbori s obzirom na to da bi Konzervativci mogli pasti s vlasti prvi put poslije 2010. godine.
Što se tiče vladavine aktuelonog premijera Sunaka, obilježena je čestim tenzijama, loše tajmiranim odlukama, te pokušajima da Konzervatvci, u potrazi za glasovima, odu još više ka desnoj strani političkog spektra, iako im to nije bilo pretjerano uspješno.
Ono što se desilo na terenu jeste da Sunakove ideje jednostavno nisu rezonirale s ljudima u Velikoj Britaniji. Pokušaj da riješi pitanje migracija, ključno za veliki broj ljudi, sa slanjem azilanata i migranata u Ruandu, većinom je dočekano s podsmijehom i označeno kao neozbiljno. To je trebao biti posljednj trzaj Konzervativne stranke da ostane na vlasti, ali je bio potpuni promašaj.
Međutim, najvjerovatnije se radi o zasićenosti. Ako pogledamo u historiju britanske politike, promjene vlasti su bile relativno česte. Rijetko koji premijer se zadržavao nešto duže na liderskom mjestu, s iznimkama poput Margaret Thatcher ili Tony Blairom.
Drugim riječima, ljudi žele promjenu. Konzervatvci su im politički dosadili, a i članovi ove stranke nisu uradili dovoljno da Velika Britanija kroz brojne krize tokom njihove vladavine izađe kao jača.
Predizborne ankete sugerišu da će Laburisti osvojiti čak 377 mjesta u parlamentu, dok će Konzervativci ostati na samo 189. Imajući u vidu da britanski parlament ima 650 mjesta, Laburisti bi trebali imati apsolutnu vlast.