Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Mladen Ivanić iz srpskog naroda, uz članove kolektivnog šefa države Dragana Čovića iz hrvatskog naroda i Bakira Izetbegovića iz bošnjačkog naroda, trebao se naći kao organizator i domaćin ovogodišnjeg obilježavanja 25. novembra, Dana državnosti BiH, datuma kada je 1943. godine održano zasjedanje ZAVNOBiH-a, istakao je Blagoja Gajić, predsjednik Republičkog odbora Saveza boraca narodnooslobodilačkog rata (SUBNOAR) bh. entiteta Republika Srpska.
“Dobio sam poziv iz Predsjedništva Bosne i Hercegovine koje je nedavno izabrano od tri člana: Mladen Ivanić, Dragan Čović i Bakir Izetbegović. Na pozivu stoji da me umjesto tri, pozivaju dva člana: Izetbegović i Čović, a nema Ivanića koji je na čelu tog tijela”, naglasio je Gajić.
Na pitanje da li se i aktuelni predsjedavajući Predsjedništva BiH Mladen Ivanić trebao uz Čovića i Izetbegovića pojaviti kao organizator obilježavanja Dana državnosti i zasjedanja ZAVNOBiH-a, 25. novembra, dan ranije u zgradi Predsjedništva BiH Gajić je istakao:
“Normalno. Trebao je biti. Zašto da se dva pojavljuju, a da trećeg nema. Zašto ne bi bio. Bilo bi dobro da su se sva tri organizovala i pozvala. Ne ulazim u to, niti mogu, vjerovatno je odsutnost neka. Ali, sam morao prihvatiti informaciju. Ne da dođem gore. Morao sam zvati da kažem da usljed zdravstvenih razloga nisam u mogućnosti da budem prisutan.
Učesnik NOR-a i nosilac “Partizanske spomenice 1941. godine”, koji je ušao u devedesetu godinu života, potvrdio je da bi 24. novembra došao lično u Predsjedništvo BiH na obilježavanje Dana državnosti BiH i održavanja zasjedanja ZAVNOBiH-a.
“Da sam sposoban išao bih. Zašto ne bih”, upitao je predsjednik SUBNOR-a bh. entiteta RS.
Umjesto njega na obilježavanje Dana državnosti BiH, kada je održano zasjedanje ZAVNOBiH-a u Predsjedništvo BiH u ime SUBNOR-a bh. entiteta RS će ići predstavnici.
“Ići će predstavnici SUBNOR-a susjednih opština koje gravitiraju neposredno FBiH. Zadužio sam da iz Sokoca dođu sa delegacijom boraca u ime boraca i naroda RS-a”, naveo je Gajić.
U Jajce, 29. novembra, na obilježavanje AVNOJ-a će doći predsjednik SUBNOR-a sa jednim brojem boraca iz Mrkonjić Grada.
SUBNOR u FBiH i RS odvojeno obilježavaju 25. novembar
Iako je bilo planirano da se 71. godišnjica od održavanja Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja BiH (ZAVNOBiH), 25. novembra 1943. godine u Mrkonjić Gradu, kada je potvrđen kontinuitet državnosti Bosne i Hercegovine u novijoj historiji, obilježi jedinstveno – oba saveza boraca NOR-a i iz bh. entiteta Federacija BiH i bh. entiteta RS to se, ipak, neće desiti.
U Mrkonjić Gradu na mjestu gdje se održalo zasjedanje ZAVNOBiH, vijenci će biti položeni dva puta i isto toliko puta evocirati usposmene na taj historijski događaj – 23. novembra, u ime FBiH i 25. novembra, u ime RS-a.
“Mi smo drugove iz boračke organizacije iz Federacije BiH na vrijeme obavijestili oko obilježavanja osnivačke skupštine Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja BiH (ZAVNOBiH). Taj dan je poznat kao 25. i 26. novembar iz davne 1943. godine. Drugovi iz Sarajeva samnom su dogovorili oko tog datuma da ćemo se svi okupiti ove godine 25. novembra sa početkom u 11 časova u Mrkonjić Gradu na mjestu gdje je održan taj istorijski događaj iz slavne narodnooslobodilačke borbe. Međutim, prošlo je nekoliko dana, ja sam slabog zdravlja, nisam pokretan, zovu me drugovi iz Republičkog odbora SUBNOR-a RS-a iz Banja Luke i kažu da su drugovi odozgo poslali jedan tekst gdje predviđaju da će se oni okupiti 23. novembra. Razmišljam zašto 23. novembar kad smo se dogovorili za 25. novembar, onda kada je to stvarno bilo”, naglašava Gajić.
Jer, prisjeća se Gajić, to je – ZAVNOBiH, bilo 25. i 26. novembra prije na dva dana nego što će se održati II zasjedanje AVNOJ-a u Jajcu.
“Došao sam u Banja Luku i zvao u Kantonalni odbor SUBNOR-a Sarajevo: nisam htio da se konfrontiram oko toga, prihvatio sam informaciju, jer me jedan drug obavijestio da će i tog 25. novembra doći 50-60 boraca sa područja oko Zenice, Travnika, Sarajeva i nekih drugih mjesta u Mrkonjić Grad. Doći ćemo i mi iz RS-a na tu svečanost – dogovorili smo se da ćemo dati kratka izlaganja u ime boraca i građana iz FBiH i RS-a”, navodi Gajić.
Sa žaljenjem konstatira da će se de facto 25. novembar, kada je održano zasjedanje ZAVNOBiH-a na istom mjestu obilježavati dva puta. A, ovo je bilia prilika, navodi Gajić da se to učini jedinstveno.
“Dva puta ćemo obilježiti bez ikakve potrebe. To smo mogli uraditi jednom. Kako je tako je. Uglavnom ćemo ga obilježiti”, naglasio je predsjednik Republičkog odbora SUBNOR-a RS-a, uz naglasak kako njegove riječi ne treba shvatiti kao kritiku, već žaljenje što se nije Dan ZAVNOBiH-a obilježio jedinstveno – jedanput.
Međutim, ovo, oko 25. novembra Dana državnosti BiH i obilježavanja zasjedanja ZAVNOBiH-a nije jedinstven slučaj, naglašava Gajić.
“Svake godine pišem pisma svim republičkim odborima SUBNOR-a rasturene Jugoslavije da dođemo i da se okupimo. Međutim, to se vrlo malo poštuje i cijeni. Posebno pišem kada obilježavamo bitku na Sutjesci gdje smo izgubili više od 6.000 boraca Narodnooslobodilačkog rata (NOR-a). Ni delegacije ne dođu. Mi bar šaljemo delegacije na Neretvu, od par boraca koji polože vijenac, odnosno bace u rijeku”, istakao je Gajić.
Predsjednik Republičkog odbora SUBNOR-a bh. entiteta RS naveo je kako “ne može da shvati” zašto još nije došlo do potpunog jedinstva kada su u pitanju obilježavanja zajedničkig historijskih događaja i datuma u BiH.
“Može da nastupi do jedne kolizije, ali treba da se to prelomi i baci za leđa i da krenemo stvarati ono što je naprednije i bolje. Ajmo naprijed o nečemu razmišljati. To smo predlagali i dogovarali”, ističe Gajić.
Prisjeća se da su kod njega u Banja Luci negdje u prvim mjesecima 2014. godine bili “drugovi iz Sarajeva”. U delegaciji je bio i Muhamed Bešić, nekadašnji ministar unutrašnjih poslova.
“Tada smo se dogovorili, a i Muhamed Bešić je u svojoj diskusiji ocijenio da treba da se borci vrate borcima i da zadaci borački budu jedinstveni u čitavoj Bosni i Hercegovini. Kako tako da obilježimo istorijski dođagaj. Tada mi je rečeno – neće biti razdvajanja. Međutim, evo ovaj slučaj. Mi smo planirali 25. novembra da dođemo u Mrkonjić Grad, kada se u FBiH planira da se u Sarajevu održi skup. I tu dobivam poziv – gdje da se opredijelim? Najvažnije je da sa borcima i narodom dođem u Mrkonjić Grad i taj dan obilježimo kao dan stvaranja ZAVNOBiH-a, odnosno dan manifestacije. Nikome ništa ne zamjeram. Ljudi imaju svoje programe”, ocijenio je Gajić.
“Najviše volim vidjeti okupljenu mladost”
On ističe da “ne bi smjeli niti jednog značajnog datuma iz antifašističke borbe propustiti da ga ne obilježimo – zajedno”. Ako ne može doći 50 neka dođe pet predstavnika, iz većih centara boračkih organizacija, poručuje Gajić: “ako ne možemo organizovati autobus možemo uzeti kombi”. Ističe da je i SUBNOR “malo skučen sa parama”.
Za predsjednika Republičkog odbora SUBNOR-a bh. entiteta RS, učesnika NOR-a i nosioca “Partizanske spomenice 1941. godine” 25. novembar, Dan ZAVNOBiH-a ima posebnu važnost.
“Ako gledamo na 25. i 26. novembar tog datuma je bila osnivačka skupština ZAVNOBIH-a. Tek se kasnije nastavlja sa održavanjem II zasjedanja u Sanskom Mostu i razrađuju se određene aktivnosti tog tijela, tijela koje govori o ZAVNOBiH-u. Tada u tom momentu kada se održala sjednica i formiralo Vijeće: izabrao predsjednik, tri potpredsjednika, sekretar, delegati u Vijeće i delegati na II zasjedanje AVNOJ-a koje je odmah potom bilo u Jajcu – u razradi svih određenih dokumenata mi u RS-u smatramo da taj događaj, momenat oko stvaranja, rađanja tog tijela, oko skupštine predstavlja jedan istorijski događaj za čitavo područje Bosne i Herecegovine. Međutim, sad momentalno kada gledamo na to, na tu osnivačku skupštinu mi u RS-u posvečujemo kao događaju iz NOR-a ne vezujući nizakoga. Vidite i sami kako to teče i ide. Ja znam jedno: ljudi kao i vrijeme se mijenjaju”, poručuje Gajić.
Navodi da nema niti jedne manifestacije vezane za NOR, a koja se ne obilježi u bh. entitetu RS: tu se pojavljuje mnogi načelnici opština, a pojavljuju se iz ministarstva i Vlade RS-a na onim od značaja za entitet kao što je bitka na Kozari koja se desila juna/jula 1942. godine, koja se obilježava povodom 4. jula – Dana borca i bitke na Kozari. Tu je i manifestaciju na Sutjesci 13. juna kada se evociraju sjećanja na bitku koja je izvedena na Tjentištu – Sutjesci.
“Najdraže mi je da na tim manifestacijama bude mladost. Ja sam zainteresiran za mladost, da mi te naše tekovine usađujemo i prenosimo, i da nam to gaji generacija. Jer, ova generacija iz NOR-a je splasnula – nema više tih kadrova. Nestalo ih je. Vrijeme je učinilo svoje. Priroda zakona igra ulogu”, naveo je Gajić.
Poručuje da je budućnost Bosne i Hercegovine u mladosti. Tako bi veli, trebalo da bude.
Zajednički život u BiH nema alternativu
Predsjednik Republičkog odbora SUBNOR-a bh. entiteta RS, učesnika NOR-a i nosioca “Partizanske spomenice 1941. godine” cijeni kako zajednički život u Bosni i Hercegovini svih jednih sa drugim – nema alternativu.
“Nema razloga da ne živimo ponovno isto. Pa mi smo naslonjeni jedni na druge. Mi živimo zajedno. Mi smo komšije zajedno. Nema razloga da mi opet ne zaživi ono što je živjelo – da stvaramo međusobne ljudske odnose, odnose prijateljstva, ljudstva, ono što gaji čovjeka. Nema razloga da ne zaživi, jer smo naslonjeni jedni na druge. Ja gajim osjećaje – ako nemam novaca da ti platim kafu i da ti ponudim ručak ima dobra riječ – zdravo, kako si, da sjednemo. Ima to. To ne traži iz džepa ništa”, poručio je Gajić.
Smatra kako bi se trebalo učiniti nešto na zaštiti od devastacije spomenika i lokacija koje predstavljaju kulturno-historijsko naslijeđe Bosne i Hercegovine.
Pominje primjer Jasenica, sela u Bosanskoj Krupi, u Federaciji BiH gdje je nekada bio spomenik, muzej.
“Sve su bile biste i fotosi istaknutih narodnih heroja iz 4. krajiške divizije čiju je smotru izvršio vrhovni komandant narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda drug Tito 7. januara 1943. Tamo sada nema ništa. Imali smo spomenik u Kočanici, na teritoriji FBiH koji je narod gradio odvajajući od usta spoemnike, nema ništa. Svašta najgore je napisano, polupano. Ima još tih slučajeva”, zaključuje Gajić.
Na sreću, veli SUBNOR ima određene pogodnosti što se većina opština obavezala, zakonski da vrše adaptaciju bista istaknutih boraca, narodnih heroja, grobalja žrtava fašističkog terora, partizanskih grobalja i grobnica. Na taj način se uspijeva da se iz godine u godinu jedno po jedno groblje i objekat sanira.
Kao svijetli primjer navodi, u Prijedoru, Mrakovicu, gdje postoji i preduzeće, Nacionalni park koji se izuzetno održava i koji je postao “svetište mladosti koja dolaze sa svih strana i sada”. Tu je smješten i muzej gdje su izloženi fotosi istaknutih boraca NOB-a i “naše revolucije”.
“Mi ćemo to i buduće činiti, oslanjanje na lokalne organe samouprave da učine napor da se te svetinje održavaju u interesu mlade generacije, da ona dobije spoznazu zašto su borci NOB-a svoje živote: zašto je od 1.300 narodnih heroja, preko 800 poginulo na bojnom polju širom Jugoslavije boreći se protiv okupatora i sluga okupatora”, poručio je Blagoja Gajić, predsjednik SUBNOR-a bh. entiteta RS.
ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina Vijest dana
