Bosna i Hercegovina ostaje duboko ovisna o uvozu hrane, a najnoviji podaci Ministarstva vanjske trgovine za 2025. godinu su alarmantni. Prošle godine uvezli smo prehrambene proizvode u vrijednosti od 2,72 milijarde eura, što je čak tri i po puta više od uvoza nafte. Dok domaći potencijali propadaju, uvozimo sve – od pšenice i mesa do flaširane vode, na koju smo potrošili nevjerojatnih 146 miliona eura. Među rekorderima uvoza su i govedina, pekarski proizvodi, te pivo i kafa. Ekonomski analitičar Igor Gavran upozorava da ovakva struktura čini BiH izuzetno ranjivom na globalne poremećaje cijena. Iako imamo plodno zemljište i tradiciju, domaća proizvodnja gubi bitku s konkurencijom iz uvoza. Najviše hrane kupujemo od susjeda – Srbija i Hrvatska su nam glavni partneri, dok više od polovine ukupnog uvoza dolazi s tržišta Evropske unije. S druge strane, naš izvoz je tek kap u moru i iznosi oko 619 miliona eura, a izvozimo uglavnom sirovine poput smrznutih malina i mlijeka. Stručnjaci su jasni: bez drastičnih ulaganja u domaću poljoprivredu i prerađivački sektor, građani BiH će i dalje plaćati ceh tuđe proizvodnje i logističkih poremećaja na svjetskom tržištu.
