VIJESTI.BA: Primili ste zahtjev predsjedavajućeg Predsjedništva BiH za rješavanje ustavnopravnog spora države i entiteta RS zbog odluke o raspisivanju entitetskog referenduma koju je NSRS usvojila 15. jula. Kada možemo očekivati sjednicu Ustavnog suda BiH na kojoj će se raspravljati o tom zahtjevu?

ĆEMAN: O ovakvim slučajevima trebalo bi da odlučuje plenarna sjednica. Prema ranijiem Godišnjem planu, plenarna sjednica predviđena je krajem septembra. Međutim, imajući u vidu da se radi o zahtjevima hitne prirode, a posebno imajući u vidu tajming određenih radnji i odluka koje se osporavaju ovim zahtjevima, osnovano je zaključiti da bi u ovom slučaju Ustavni sud BiH trebao riješiti prije, da kažem tako, kritičnog datuma – 25. septembra, dana održavanja referenduma. Ustavni sud BiH trenutno razmatra mogućnost da plenarna sjednica bude zakazana prije 25. septembra. To znači da bi ona mogla biti održana sredinom septembra. Kao mogući datum održavanja plenarne sjednice, trenutno je 17. septembar. Budući da ovaj termin nije bio ranije planiran, upravo konsultujemo sudije da li su u mogućnosti odazvati se ovog datuma. Prema mojoj sadašnjoj procjeni, to bi moglo biti vrlo izvjesno.

VIJESTI.BA: Pretpostavljamo da ste imali uvid u zahtjev predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića. Vjerujem da ne možete govoriti ispred Ustavnog suda, ali zanima nas vaše mišljenje, ima li zahtjev uporište, te kako ćete se vi postaviti spram zahtjeva Bakira Izetbegovića?

ĆEMAN: Neću Vam reći ništa o tome iz principijelnih razloga. Trenutno su na analizi u Ustavnom sudu BiH tri identična zahtjeva od tri predlagača (op. a. Bakir Izetbegović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, te članovi kolegija domova državnog Parlamenta Šefik Džaferović i Safet Softić). Odluku o tome će donijeti Sud. Kao što se već moglo čuti u javnosti, postavlja se, a to je inače standardna stručna obrada i analiza, prvo pitanje ovlaštenih predlagača, zatim generalno dopustivnosti i na kraju odluke u meritumu, odnosno u ovom slučaju prije svega odluke o privremenoj mjeri. Naravno, o svemu tome imam svoje mišljenje, ali ga sada ne želim javno isticati. To će biti na samoj raspravi.

No, moram napomenuti da Ustavni sud BiH ima od ranije podnesen zahtjev za preispitivanje odluke o 9. januaru kao Danu RS (op. a. podnijela NSRS). Po tom zahtjevu mi nismo riješili, jer je podnesen pred sami istek šestomjesečnog roka za usklađivanje sporne odredbe sa Ustavom. U međuvremenu nije bilo planiranih, niti je bilo moguće sazvati sjednice Suda da se o tome odluči.

Dakle, na sjednici koja će uslijediti, sve su prilike, 17. septembra, prije svega će se na dnevnom redu naći zahtjev za preispitivanje Odluke o Danu RS, pa zavisno od odluke po tom zahtjevu, ove druge odluke će biti aktuelne ili ne.

VIJESTI.BA: Hipotetičko pitanje, ukoliko Ustavni sud donese odluku o privremenoj mjeri zabrane održavanja referenduma, kakvi su instrumenti pred Sudom kome ste na čelu i može li na neki način zabraniti održavanje referenduma 25. septembra?

ĆEMAN: Proceduralno, ako se vratimo na preispitivanje Odluke Ustavnog suda BiH o Danu RS, ako Sud nađe da ima elemenata da se usvoji zahtjev za preispitivanje odluke iz novembra 2015. godine, kojom je određen rok od šest mjeseci za usklađivanje sporne odredbe Zakona sa Ustavom BiH, postupak se vraća se na početak, ponovo se razmatra i na kraju se ponovo donosi odluka koja može biti ovakva ili onakva.

Ukoliko Ustavni sud odluči da nema elemenata za preispitivanje odluke iz novembra 2015. godine, to znači da ona ostaje na snazi. To znači i da Odluka nije izvršena, ali znači i dalju obavezu Ustavnog suda BiH da to rješenjem utvrdi i da obavijesti nadležno tužilaštvo, jer je neprovođenje odluka Ustavnog suda BiH krivično djelo. Dakle, dalje postupaju drugi nadležni organi – Tužilaštvo BiH.

Ukoliko bi Ustavni sud BiH utvrdio da ima elemenata za prihvatanje privremene mjere, to bi značilo, ukoliko bilo ko nastavi sa daljim postupcima u pravcu provođenja referenduma, nepoštivanje odluke, a to dalje znači kriminogenu radnju.
Ustavni sud BiH nema drugih instrumenata, na potezu su onda drugi organi. Naravno, bilo bi bolje, ukoliko je moguće, da se te stvari rješavaju u drugim institucijama. No, Ustavni sud BiH ne može niti treba pobjeći od svoje društvene i Ustavom definisane uloge.

S obzirom da su instrumenti kojima Ustavni sud BiH raspolaže vrlo organičeni, ja sam pokrenuo, a i ranije je bilo takvih razmišljanja, serijal razgovora sa Predsjedništvom BiH, Parlamentom BiH, Vijećem ministara BiH, VSTV-om, a imali smo namjeru, koja i dalje stoji, razgovarati i sa entitetskim institucijama, o pitanju stvaranja ambijenta, klime i kulture provođenja i poštivanja odluka sudova generalno, pa i Ustavnog suda BiH. To je fluidan instrument, ali nije nemoguće da i on ne može dati neke rezultate.

Istini za volju, serijal razgovora koje smo imali tokom protekle i dijelom ove godine, nije dao neki rezultat u tom pravcu, ali to su dva instumenta kojima mi raspolažemo.

VIJESTI.BA: Ponovo hipotetički, ukoliko Ustavni sud BiH nađe osnov da, na zahtjev NSRS, preispita Odluku kojom je 9. januar kao Dan RS proglašen neustavnim, znači li to da se poništava Odluka iz novembra prošle godine?

ĆEMAN: Treba napoemnuti da, bez obzira što je uložen zathjev za preispitivanjem te Odluke, odluka je izvršna. Međutim, mi prvo moramo odlučiti o tom zahtjevu za preispitivanjem. Hipotetički kazano, dakle ne prejudiciram kakva će odluka biti, ako se ustanovi da ima elemenata za preispitivanjem, onda postupak po zahtjevu U3/13 (op. a. Zahtjev Bakira Izetbegovića za ocjenu ustavnosti 9. januara kao Dana RS) o kojem je donesena Odluka, vratio bi se na početak. Ako ne bude elemenata za preispitivanje, utvrđuje se da ta Odluka nije izvršena i obavještava se nadležno tužilaštvo. U tom slučaju, stiču se uslovi da se razgovara o zahtjevu za privremenu  mjeru i zahtjevu za rješavanjem ustavnopravnog spora koji je podnesen prije dva dana.
Takođe, hipotetički kazano, ako bi bio usvojen zahtjev za preispitivanjem prve Odluke, onda bi zaista, barem dok se ponovo ne bi donijela odluka po tom predmetu, bilo suvišno nastaviti aktivnosti i u vezi sa referendumom i u vezi sa ovim zahtjevima koji su podnijeli Izetbegović, Softić i Džaferović. U tom slučaju, odluka koja je sporna, odluka o Danu RS ne bi postojala.

VIJESTI.BA: Brojne su optužbe, posebno iz RS, na račun Ustavnog suda BiH, ali i na vaš. Kako gledate na stavove da ste Sud u funkciji SDA, da sete politički sud, ali i na optužbe upućene vama zbog činjenice da ste bili visoki funkcioner SDA?

ĆEMAN: Na takva pitanja skoro da ne treba odgovarati, jer su vrlo neprincipijelna, tendenciozna i nekorektna. Međutim, ja znam kako se na političkom terenu djeluje i mene to od njih ne iznenađuje. Prvo, vrlo dobro znam razlučiti svoje emocije od pravnog sudijskog morala i profesionalnosti. Sve vrijeme tako i postupam. Bilo je odluka u kojima su i moje srce i moja duša bili na jednoj strani, ali je pravnička sudijska obaveza nalagala i tako sam i glasao i takve odluke potpisivao kao predsjednik, koje su išle u prilog stavovima iz RS. To znači da se takve kvalifikacije od Dodika i drugih potežu samo u slučajevima kada se odluka Ustavnog suda BiH ne poklapa sa njihovim očekivanjima.
S druge strane, meni i drugm sudijama se spočitava politička prošlost, mada svako od nas u Ustavnom sudu BiH, barem kada je riječ o domaćim sudijama, na ovaj ili onaj način ima neku vrstu političke prošlosti. Nisu principijelni.

Ilustracije radi, to što je neko nekada bio politički angažovan ne znači da istovremeno nije stručnjak. Ja se u svom poslu rukovodim jedino kriterijumima stručnosti i onome što Ustav može da znači. Mi su sasavu sudijskom nikada to pitanje ne postavljamo niti jedni drugima to prebacujemo. Ne zbog toga što je svako od nas imao neku političku prošlost, na ovaj ili onaj način, nego zato što respektujemo naša stručna mišljenja.

Ustav BiH i Evropska konvencija su u nekim aspektima toliko uopštena da je gotovo, iako ima razrađena praksa kod Evropskog suda i Ustavnog suda BiH, prirodno imati u nijansama i ponekad totalo suprotstavljena mišljenja, jer ta norma tako nešto omogućava. Mi to respektujemo i bez obzira što se ne slažemo, jedni drugima ne prebacujemo kao što se to iz vrlo tendencioznih razloga prigovara meni ili nekim drugima.

VIJESTI.BA: Kako generalno komentarišete nepoštivanje i neprovođenje odluka Ustavnog suda?

ĆEMAN: Ustavni sud BiH, ustanovljen prema Dejtonskom mirovnom sporazumu, djeluje od 1997. godine, dakle skoro 20 godina. U tom periodu, Sud je riješio više od 50.000 predmeta kroz više od 25.000 odluka. Od 2005. godine, budući da se umnožio broj predmeta i zahtjeva, Sud redovno, godišnje najmanje dva puta, priprema informaciju o izvršenju odluka. Nakon što utvrdi da odluka nije realizovana i nije ispoštovana, obajveštava Tužilaštvo, bez obzira o kome i o kakvoj obavezi se radi.
Prema posljednjem izvještaju i prema posljednjem verifikovanom podatku, utvrđeno da 91 odluka nije izvršena u roku. Od tog broja, dakle od 91 odluke, neizvršene u roku, posljednji verifikovani podatak je da 23 nisu uopšte izvršene. Vjerovatno je u ovom trenutku taj podatak drugačiji i naravno da je od tih 23 najveći broj vrlo osjetljivih pitanja, opštedruštvenih, teških… Najveći broj tih odluka zapravo nisu izvršene u Federaciji BiH i na nivou države. Entitet RS, sudovi i organi, nisu izvršili svega dvije ili tri.

S druge strane, rokovi koje Ustavni sud BiH određuje za izvršenje teku i ističu. Prema tom se taj podatak, možemo figurativno reći, mijenja na dnevnoj osnovi. Ustavni sud BiH će do kraja septembra ponovo imati te informacije i izvještaje o izvršavanju odluka. Onda ćemo vidjeti koliko ih nije izvršeno.
Generalno i samo jedna neizvršena odluka, ma kod suda, a u ovom slučaju Ustavnog suda BiH, udar je na ustavni poredak. Međutim, korektnosti radi i osvjetljavanja stvarne klime, bolje je ne potencirati pogrešnim podatkom da 91 odluka nije izvršena. Bolje je reći da ih nije izvršeno 23, koje, istina, zadiru u najteža i najkompleksnija društvena ili ustavnopravna pitanja.

VIJESTI.BA: Koliko ste zadovoljni reakcijama Tužilaštva BiH, ali i drugih pravosudnih institucija, kojima Ustavni sud BiH upućuje obavještenja da odluka nije ispoštovana?

ĆEMAN: Što se tiče Tužilaštva BiH, ne bih to komentarisao. Ono postupa u okviru svoje nadležnosti. Kada im dostavimo rješenje da odluka nije izvršena, na njima je društvena i svaka druga odgovornost da te stvari procesuiraju. Oni nama ne podnose izvještaj niti smo mi tražili.
Karakterističan predmet je Odluka Ustavnog suda BiH o Gradu Mostaru. Koliko mi je poznato, Tužilaštvo je vodilo krivičnopravni postupak po tom predmetu. Koliko znam, nije našlo da ima krivične odgovornosti kod ma koga zato što svi u lancu – od parlamenta, političkih subjekata, uistinu proteklih godina, na bezbroj načina pokušavali tražiti način da se Odluka o Mostaru izvrši. Nudili su razna rješenja, koja nisu mogla naći podršku i konsenzus, Odluka nije izvršena. Rezultat je nula, ali je bilo postupanja.

Postoji i druga situacija kada neko apriori kaže da ne priznaje odluku i da je neće izvršiti. To je bitno drugačija situacija. Takvo ponašanje je za analizu Tužilaštva.
Sudovi, na koje se nerijetko odnose naše odluke i utvrđuje rok za njihovo izvršenje, ako ustanovimo povredu procednog zakona ili nekog ljudskog prava kroz proizvoljnu primjenu materijalnog prava ili procesnog prava, a nažalost, ima i takvih slučajeva, sudovi generalno poštuju naše odluke. Vrlo je rijetko da redovni sud ne uvaži stav Ustavnog suda.

Problem je u političkoj sferi – parlamentima, vladama, gdje treba recimo promijeniti neke zakone.

VIJESTI.BA: Radi li se o nedostatku svijesti o potrebi i moranju poštovanja autoriteta?

ĆEMAN: Autoritet Ustavnog suda BiH najčešće se dovodi u pitanje kada neko nije zadovoljan njegovom odlukom. Dakle, riječ je o dvostrukim aršinima, pa samim tim to ne bi trebalo da utiče na ocjenu da je autoritet Ustavnog suda BiH ugrožen.

Gledajući u širem kontekstu, autoritet Ustavnog suda BiH se dovodi u pitanje time što neko otvreno kaže da neće provesti odluku ovog Suda. Zamislite situaciju da građanin jednako tako kaže da ne bi izvršio odluku  suda ili da redovni sud kaže da neće izvršiti, jer se ne slaže sa stavom Ustavnog suda BiH. Ako bi se tako široko stvar naopako postavila, bio bi ugrožen ustavni poredak. Po toj logici, neko sutra može reći da neće poštovati odluku Vlade RS, NSRS, Suda RS, FBiH, kantona… Poredak počiva i održava se na hijerarhiji i poštivanju.

Razgovarao: Kenan Ćosić

(Vijesti.ba)