Pojačavaju se pregovori vladajućih stranaka o izmjenama Izbornog zakona BiH. Sve su glasnije izjave lidera HDZ-a Dragana Čovića o tome kako treba spriječiti da jedan narod drugom bira predstavnike u vlasti. Kako to postići, a da se ne uvode etničke izborne jedinice?
Počelo je izborom Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH. Godinama je HDZ BiH osporavao Komšića kao legitimnog predstavnika Hrvata. I svaka priča o izmjenama Izbornog zakona koja se čuje iz redova HDZ-a BiH ide u smjeru da se Komšić više ne ponovi hrvatskom narodu. Pogotovo zato što u prilog tome ne ide činjenica da je i sam Komšić najavio kako će razmisliti o kandidaturi za Predsjedništvo na sljedećim izborima.
“Onog trenutka kad definiramo da predstavnici jednog naroda drugom ne biraju predstavnike – bez obzira na to govorimo li o članu Predsjedništva, o Domu naroda ili nekim drugim detaljima – siguran sam da smo riješili ključne probleme funkcionisanja BiH”, tvrdi Čović.
Opozicija se plaši da se iza svega krije nešto mnogo veće od izmjena Izbornog zakona. Postepeno se, kažu, kroz različite mahanizme, zaokružuju etnički prostori. “Po svemu sudeći, stvara se okvir – ne samo institucionalni kroz mehanizam koordinacije, ne samo finansijski kroz podjelu preduzeća na bošnjačka i hrvatska, nego i terotorijalni kroz izborne jedinice – da određeni broj kantona postane nešto više od toga, a ja se bojim da bi to mogao biti entitet”, smatra Saša Magazinović, zastupnik SDP-a u Zastupničkom domu PSBiH.
Kako onda osigurati pravi model izbora legitminih predstavnika konstitutivnih naroda u vlast, a ne praviti etničke podjele? Ko je uopšte legitiman da odredi kriterije o takvoj vrsti legitimnosti? U Ustavu BiH, naprimjer, stoji da članove Predsjedništva BiH čine Hrvat, Srbin i Bošnjak, koji se biraju neposredno u RS-u i Federacji. Ustav ne govori o legitimnosti članova. A iz SDA kažu da će se u svim rješenjima držati ustava.
“Moramo naći modalitete kako da postignemo to što je ustavima u BiH propisano, a opisuje Izborni zakon, kako bismo imali izbarnane reprezentacije onako kako to ustavi propisuju”, kaže Šefik Džaferović iz SDA, drugi zamjenik predsjedavajućeg Zastupničkog doma PSBiH.
Priča o legitimnosti predstavnika konstitutivnih naroda udaljava od građanskog koncepta društva, smatra struka. Gdje je u svemu volja birača? Gdje je demokratija, ako dominiraju etnička, kolektivna, ekskluzivna prava?
“Postoje pokušaji da se reducira politička scena u BiH da legitimni izabrani zvaničnici budu samo oni koji su u dominantnim etničkim strankama”, ocjenjuje politički analitičar Vehid Šehić.
Nacionalne manjine, izgleda, još neko vrijeme ostaju po strani. Ovo, ali i pitanje izmjena Izbornog zakona moglo bi biti najveći test i ovoj vladajućoj većini. Ako bude išao u smjeru podjele države, kao što su išla neka ranija rješenja, opozicija je najavila oštru borbu.
ZADNJE VIJESTI IZ Bosna i Hercegovina Vijest dana Vijesti
