Dok odnosi između Vašingtona (Washingtona) i evropskih saveznika ulaze u izrazito nestabilnu fazu, sve češće se postavlja pitanje koliko su sigurnosne garancije Sjedinjenih Američkih Država pouzdane za države koje graniče s Rusijom.
Izjave bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa (Donald Trump) o NATO-u, kao i neobične poruke o mogućoj aneksiji Grenlanda, dodatno su pojačale zabrinutost unutar Alijanse.
Estonija, Litvanija i Letonija, koje zajedno imaju oko šest miliona stanovnika, smještene su između Kalinjingrada, Bjelorusije i same Rusije. Nedavne ruske vojne spekulacije sugerisale su da bi strateški važan Suvalki koridor mogao biti zauzet u vrlo kratkom roku. Ipak, letonski ministar odbrane Andris Spruds poručuje da nema mjesta panici.
– Spremni smo da se borimo već večeras – naglasio je Spruds, dodajući da Letonija planira imati 60.000 vojnika spremnih za eventualni sukob. Posebno je upozorio na metode hibridnog ratovanja koje Rusija koristi, podsjećajući na scenario tzv. “malih zelenih ljudi” iz 2014. godine tokom zauzimanja Krima.
– Ako se na letonskom tlu pojavi “mali zeleni čovjek”, bit će eliminisan istog trenutka – poručio je ministar.
Litvanski ministar vanjskih poslova Kestutis Budris (Kęstutis Budrys) ističe da Moskva kontinuirano testira prag straha svojih susjeda, slično kao 2022. godine.
– Prijetit će nam strateškim, taktičkim i svim nuklearnim kapacitetima koje imaju. A mi ćemo morati da prevaziđemo taj strah – rekao je Budris.
Baltički zvaničnici osvrnuli su se i na ranjivost Rusije. Prema Sprudsu, Kalinjingrad predstavlja slabu tačku koju bi Moskvi bilo teško braniti u slučaju otvorenog sukoba.
Budris je, s druge strane, upozorio na opasnost pogrešne procjene:
– Ako iko vjeruje da bi rat bio lokalizovan bez ogromnog uništenja u Kalinjingradu i duboko u Rusiji, neka dvaput razmisli.Iako Donald Tramp često koristi oštar ton prema Evropi i članicama NATO-a, estonski ministar vanjskih poslova Margus Cahkna (Margus Tsahkna) smatra da takav pristup ima i pozitivne efekte.
– Ponekad mi se čak sviđa taj pritisak i brutalna komunikacija predsjednika Trampa prema Evropi, jer moramo da se zauzmemo za sebe – izjavio je Cahkna, naglašavajući da NATO više nije bezuslovan kao ranije te da Evropa mora preuzeti veći dio odgovornosti.
Ipak, baltički ministri svjesni su ozbiljnosti trenutka. Budris upozorava da bi nepoštivanje člana 5 o kolektivnoj odbrani značilo ulazak u “apsolutno novu fazu u našoj historiji” i praktično kraj saveza. Govoreći o sigurnosnim garancijama za Ukrajinu, odbacio je, kako navodi, prazna obećanja koja samo podsjećaju na član 5.– To je kao trudnoća: ili je gospođa trudna ili nije. Ne može biti ‘skoro trudna’ ili nešto između – poručio je Budris, ističući da stvarne garancije podrazumijevaju konkretnu finansijsku podršku i buduće članstvo u Evropskoj uniji.
