Bliski istok ponovo je u centru međunarodnih dešavanja ali i zabrinutosti, najviše zbog budućnosti nuklearnog sporazuma sa Iranom i američkih sankcija prema ovoj zemlji. Šta je sporno u odnosima između Zapada i Irana?
Iransko-američki odnosi više od 30 godina nalaze se u stanju “ni rata, ni mira”. Ali sa dolaskom na vlast predsjednika Donalda Trampa, situacija se pogoršala.
On je donio odluku da se povuče iz nuklearnog sporazuma koje su zemlje Zapada potpisale sa Iranom 2015, uveo je sankcije na izvoz iranske nafte, a Revolucionarnu gardu Irana stavio je na listu terorističkih organizacija.
Sredinom nedielje, ekonomske sankcije proširene su na čelik, aluminijum i bakar, jer su to najznačajniji izvori prihoda u Iranu, poslije nafte. Ostalim zemljama, uključujući saveznike, predsjednik Tramp zaprijetio je sankcijama, ukoliko nastave da trguju sa Iranom.
Najnovije, na Bliski istok uputio je nosač aviona “Abraham Linkoln” a četiri bombardera B52 već su stigli u vojnu bazu u Kataru. Jačanje američkog vojnog prisustva u jugozapadnoj Aziji opravdava se iranskom prijetnjom na američke ciljeve u regionu Zaliva, posebno u Iraku i Siriji.
Ultimatum Rohanija
Pozivajući se na članove 26. i 36. Nuklearnog sporazuma, koji Iranu daju izvjesna prava u slučaju da se druge potpisnice ne pridržavaju njenih odredaba, predsjednik Irana Hasan Rohani najavio je obustavu zabrane proizvodnje viška obogaćenog uranijuma i teške vode iznad granice utvrđene Sporazumom.
Potpisnicama je dao rok od 60 dana da ublaže posljedice američkih sankcija na iransku naftu i bankarske transakcije i ponovo razmotre nuklearni sporazum.
Njemačka, Francuska, Velika Britanija kao i Evropska unija odbacile su ultimatum.
Sporna tačka u američko-iranskim odnosima je Izrael. Ova zemlja ne želi da Iran dođe u posjed nuklearnog oružja. Iran, sa dominantnim šiitskim muslimanskim stanovništvom, je zemlja koja sa Rusijom, Turskom i Azerbejdžanom posljednjih godina formira novi savez na prostoru Evroazije.
Iran je posmatrač u Šangajskoj organizaciji za saradnju, pretenduje da postane vodeća sila na Bliskom istoku, a intenzivirala je svoje veze sa pojedinim evropskim zemljama, posebno na Balkanu, jačajući time proces multipolarnosti, nasuprot američkom unilateralizmu s kraja XX i početka XXI veka.
To ograničava uticaj američko-izraelskog saveza u trenutku kada predsjednik Tramp svojom mjerama želi da učvrsti položaj Izraela u regionu, posebno u odnosu na Palestinu, a prvi korak bilo je premještanje američke ambasade iz Tel Aviva u Jerusalim.
Preoblikovanje Bliskog istoka počelo je sa arapskim proljećem, ali epilog tog procesa, velike sile različito vide.
ZADNJE VIJESTI IZ Izdvojeno Svijet
