Odnosi Evropske unije i Kine ulaze u novu fazu koja se mora zasnivati na reciprocitetu, poručili su evropski dužnosnici uoči samita dvije strane u aprilu u Briselu, te skupa šesnaest evropskih država i Kine koji će se isti mjesec održati u Dubrovniku.
Predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker u Evropskom parlamentu istaknuo je kako su Kina i EU veliki partneri, ali i rivali, naglasivši da to govori kao kompliment, pa je pozvao da se što prije omogući evropskim firmama da se takmiče u Kini kao što se kineskima dopušta u Evropi.
Juncker je to rekao dan nakon što je u Parizu s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel na poziv francuskog predsjednika Emmanuela Macrona sudjelovao na susretu s kineskim predsjednikom Xijem Jinpingom.
Kineski čelnik je prije Francuske posjetio Italiju i sklopio vrlo vrijedan sporazum o investicijama u tu državu.
Kinesko-evropska ekonomska razmjena dnevno iznosi više od milijardu eura, što Evropu čini najvećim trgovinskim partnerom Kine, dok je ona drugo najveće tržište za evropska dobra i usluge, iza Sjedinjenih Država.
Dogovori o investicijama
Predsjednik Evropskog vijeća Donald Tusk je u EP-u istaknuo da EU zahtijeva brzu reformu trgovinskih pravila WTO-a kako bi se nesmetano nastavila ta trgovina, posebno po pitanju subvencioniranja industrije. Peking je proteklih godina kritiziran zbog nepravednog subvencioniranja i dampinga cijena kojima je proizvode drugih država učinio nekonkurentnima.
Tusk je rekao kako su se evropski čelnici prošle sedmice usuglasili da će im cilj na nadolazećim susretima s kineskim predstavnicima u Briselu biti uvjeravanje Pekinga da pristane na te izmjene, kao i da se iduće godine finaliziraju dogovori o investicijama koji već godinama stoje na mjestu.
Naglasio je i kako se na susretima s Kinezima treba dotaknuti i pitanja klimatskih promjena i ljudskih prava.
“Možda sam staromodan, ali i dalje mislim da su ljudska prava jednako važna koliko i trgovina”, zaključio je.
Ljudska prava
Evropski optimizam kada je u pitanju odnos s Kinom koji je pratio decenije rasta trgovinske razmjene pretvorio se u frustraciju zbog sporosti Kine u otvaranju svoje ekonomije, sve učestalijim kineskim akvizicijama u ključnim evropskim sektorima i dojma u Briselu da Peking ne ispunjava svoje obećanje o težnji prema slobodnijem tržištu.
Kineske investicije u EU puno su veće od evropskih investicija u Kini u većini industrija, a zapadne države optužuju Peking da se njen razvoj industrija visoke tehnologije temelji na ilegalnim državnim podrškama, kao i nepoštenom preuzimanju intelektualnog vlasništva.
Zapad strahuje i da jačanje kineskog ekonomskog utjecaja dovodi i do osnaživanja političke moći Pekinga nad pojedinim državama. Naprimjer, Grčka je 2017. u Ujedinjenim narodima blokirala evropsku kritiku stanja ljudskih prava u Pekingu, nedugo nakon što je Kina preuzela najveću grčku luku. Slično je nekoliko puta činila i Mađarska koja prima velike investicije iz Kine.
Evropski i kineski dužnosnici susrest će se 9. aprila u Briselu, a dva dana kasnije u Dubrovniku kreće sastanak u formatu “16+1”, popraćen ekonomskim forumom i posjetom kineskog premijera Lija Keqianga. Riječ je o skupu 16 srednjoevropskih i istočnoevropskih država i Kine, čiji je cilj osnaživanje infrastrukturnih ulaganja.
ZADNJE VIJESTI IZ Izdvojeno Svijet
