Sa Bezbjednosne konferencije u Minhenu poručeno je i da ruska agresija na Ukrajinu izaziva veliku nesigurnost i čini svijet opasnijim. Veoma je ozbiljan trenutak za Evropu, ali i šire. Iako nije vrijeme za zaključke, vrijeme je za procjenu, ali i za neku zajedničku perspektivu, smatraju učesnici konferencije u Minhenu.
I dok se Ukrajina suočava s novom ruskom ofanzivom, zapadni lideri treba da potvrde svoju posvećenost podršci Kijevu. Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski učesnicima je poručio da Ukrajina nije zadnja Putinova stanica i da požure sa sporazumima, isporukom i odlukama.
“Potrebna nam je brzina u donošenju sporazuma, u isporuci oružja. Brzina nema alternativu jer je ona ta od koje zavisi život”, rekao je Zelenski.
Saveznici koji mogu da isporuče borbene tenkove Ukrajini trebalo bi to da urade sada, kazao je domaćin konferencije, njemački kancelar Olaf Šolc, dodajući da će njegova zemlja pomoći obezbjeđivanjem logistike, popunjavanjem zaliha i obučavanjem ukrajinskih vojnika.
“Mislim da moramo biti spremni za dugi rat. Pametno je poručiti Putinu da smo spremni da ostanemo s Ukrajinom i podržavamo je”, kaže Šolc.
Francuski predsjednik Emanuel Makron poručio je da Rusija ne može i ne smije dobiti ovaj rat te da bi u suprotnom bila dovedena u pitanje evropska i globalna stabilnost. I on je mišljenja da bi sukob mogao potrajati.
“I upravo zato što to ne želimo, moramo vjerovati našoj sposobnosti da izdržimo u ovom naporu. To je jedini način da Putina vratimo za pregovarački sto na prihvatljiv način”, navodi Makron.
Osim Ukrajine, teme konferencije biće različita kriznažarišta u svijetu, a pričaće se i o migracijama, ekonomiji, krizama u Jemenu i Iranu.
U Minhen su doputovali i potpredsjednica SAD-a Kamala Haris, američki državni sekretar Entoni Blinken i najviši kineski diplomata Vang Ji.
Ovo je i prvi put od devedesetih godina da ruski zvaničnici nijesu pozvani.
ZADNJE VIJESTI IZ Svijet
