Zemljama Zapadnog Balkana treba otvoriti perspektivu članstva u EU i pomoći da podnesu teret izbegličke krize, ocijenili su danas u Beču evropski zvaničnici poslije Samita o Zapadnom Balkanu na kojem su se okupili premijeri Albanije, BiH, Crne Gore, Kosova, Makedonije i Srbije.
Njemačka kancelarka Angela Merkel je rekla da samit u Beču pokazuje volju zemalja EU i Evropske komisije da daju podršku i poklone perspektivu za pristup Uniji zemljama Zapadnog Balkana koje još nisu članovi.
Istakavši da su Srbija i Kosovo uz posredovanje visoke predstavnice EU Federike Mogerini uspjeli da riješe neke probleme Merkel je istakla da to daje nadu.
Ona je rekla da je raduje što je od prošle godine promijenjen pristup zvaničnika zemalja Zapadnog Balkana koji se sastaju i bez prisustva posredinika i da zato danas može da se vidi veliki broj rezultata koji za ljude u tim zemljama predstavljaju nadu.
“Ti projekti, kao što su projekti infrastrukture, dovešće do otvaranja radnih mjesta i rješavanja problema nezaposlenosti, te otvoriti nadu za budućnost”, dodala je njemačka kancelarka.
Govoreći o izbegličkoj krizi, ona je rekla da je broj izbeglica danas veći nego poslije Drugog svetskog rata i naglasila da ljudima kojima je urgožen život treba pružiti zaštitu.
Merkel: Zemljama zapadnog Balkana potreban ekonomski stimulans
“Kao zemlje EU spremni smo da pomognemo zemljama Zapadnog Balkana da podnesu breme izbjegličke krize”, rekla je Merkel ali i naglasila da je tim zemljama potreban ekonomski stimulans.
Njemačka kancelarka je naglasila da problem migracija mora da bude riješen “brzo i u duhu solidarnosti Evrope”.
“Bitno je da ljudima kojima je ugrožen život damo zaštitu. Evropa kao bogat kontinent je sposobna da riješi ovaj zadatak”, rekla je Merkel.
Ona je kazala da kao i sve probleme u EU koji su riješeni na osnovu solidarnosti i ovaj problem treba da bude riješen na isti način.
Mogerini: Lideri Balkana posvećeni i hrabri
Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost Federika Mogerini ocijenila je da je generacija lidera u regionu Zapadnog Balkana izuzetno posvećena i hrabra.
“Postoji snažna politička volja u regionu i u EU da Zapadni Balkan postane dio EU što je u zajedničkom interesu Unije, Zapadnog Balkana i građana”, kazala je Mogerini.
Govoreći o izbjegličkoj krizi Mogerini je rekla da “Balkan pripada Evropi” i da su “izazovi sa kojima se susreće i evropski izazovi”.
Mogerini je istakla da je moralna i pravna međunarodna obaveza EU da zaštiti “ljude koji dolaze u Evropu i traže zaštitu”.
Predsjednik Evropske investicione banke Werner Hoyer, objavio je na samitu o zapadnom Balkanu u Beču brojne projekte koje je banka EU spremna da finansira u bliskoj budućnosti, saopćeno je u četvrtak iz EIB-a.
Dodatne operacije koje je predvidjela Banka EU uključuju Transjadranski gasovod (projekt TAP), u kome je EIB obavio početnu procjenu. Projekt TAP pomoći će u snabdijevanju EU prirodnim gasom i pružit će priliku za korištenje gasa kao energetskog izvora na zapadnom Balkanu, navodi se u saopćenju.
“Evropska investicijska banka najveći je međunarodni finansijer na zapadnom Balkanu. U skladu s našim mandatom i našim proklamovanim ciljem da se zemlje te regije pridruže Evropskoj uniji, u proteklih više od 10 godina potpisali smo sporazume o kreditima vrijednim gotovo sedam milijardi eura za projekte u ovom dijelu svijeta. Izgradili smo i unaprijedili infrastrukturu, i kroz Investiocijski okvir zapadnog Balkana (WBIF) uspostavljen u 2009., bili smo u stanju da se bavimo pitanjima vezanim za loše razvojne projekte i prekograničnu saradnju”, izjavio je predsjednik Hoyer.
Zvizdić: Hvala za novi evropski pristup
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić zahvalio se predstavnicima Evropske unije (EU), u današnjem obraćajanju na Konferenciji o Zapadnom Balkanu u Beču, na novom pristupu prema BiH zahvaljujući kojem, kako je rekao, nakon niza godina koje su bile obojene nedovoljnim napretkom u procesu evropskih integracija kao i u drugim reformskim procesima, BiH ulazi u novo poglavlje svojih odnosa sa EU.
Kao prvi veliki korak koji je BiH približio članstvu u EU, a koji je posljedica novog pristupa, Zvizdić je izdvojio stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), ali i učešće BiH u regionalnim incijativama poput Berlinskog kongresa.
Naglasio je kako je novi saziv Vijeća ministara BiH, formiran u aprilu, potvrdio odlučnost u provođenju potrebnih reformi u strateški prioritetnim oblastima, što pokazuje i usvajanje Reformske agende, “ključnog dokumenta za provođenje socio-ekonomskih reformi”.
“Želim da vas uvjerim da ovo nije još jedan od dokumenata koji će ostati mrtvo slovo na papiru. Potrebne reforme nisu nimalo jednostavne, neke od njih su i nepopularne i proizvode jak odjek u javnosti jer ne odgovaraju onim kategorijama u društvu koji su navikli na određene povlastice koje predstavljaju recidiv prošlih vremena i kao takve nemaju mjesta u modernoj i razvojno orijentiranoj bh. privredi”, poručio je Zvizdić.
Posebno se osvrnuo na nedavno usvajanje Zakona o radu na teritoriji Federacije BiH (FBiH) kojeg je nazvao “velikim testom za provođenje reformske agende”, ustvrdivši kako “pokušaji opstrukcije usvajanja ovog krucijalnog reformskog zakona koji će oblast tržišta rada konačno BiH uvesti u istu ravan sa članicama EU, nisu uspjeli”.
Predsjedavajući Vijeća ministara podsjetio je kako je Vijeće sa provođenjem reformi otpočelo i prije formalnog usvajanja Reformske agende.
Izdvojio je “usvajanje izmjena i dopuna Krivičnog zakona BiH s ciljem usklađivanja sa Moneyval preporukama nakon godina opstrukcije, čime je spriječen nastanak nesagledivih posljedica za bh. privredu i društvo u cjelini; usvajanje Strategije za borbu protiv korpucije, jačanje Agencije za borbu protiv koprucije; usvajanje nove Strategije za prevenciju i borbu protiv terorizma i jačanje agencija za provođenje zakona s ciljem pojačane borbe protiv terorizma i svih oblika kriminala; usvajanje nekolicine zakona koji podrazumijevaju daljnje usklađivanje sa evropskom pravnom stečevinom i standardima; uspostavljanje Državnog odbora za investicije i usvajanje Transportne politike BiH čime su ispunjeni potrebni preduslovi da ove godine BiH kandiduje dva projekta za sufinansiranje u okviru poziva za 2015. godinu, a koji će biti potvrđeni i na Konferenciji”.
ZADNJE VIJESTI IZ Region Vijest dana
