Oni kažu da spavanje u hladnijoj sobi pomaže da ostanemo svježi i izgledamo mlađe. Spavanje u sobi s nižom temperaturom potiče proizvodnju melatonina koji se naziva i tjelesnim hormonom spavanja. Također je antioksidans, što znači da služi kao hormon protiv starenja tijela.

Spavanje u hladnijoj sobi bi također moglo pomoći i u sprječavanju nesanice. Studije ističu da je nekoliko oblika nesanice zapravo povezano s višim tjelesnim temperaturama. Mnogi ljudi s nesanicom imaju poteškoće s regulacijom tjelesne temperature, ograničavajući sposobnost gubitka topline.

Više temperature znače da tijelo oslobađa više hormona stresa zvanog kortizol. Hladnija soba može pomoći u održavanju nivoa kortizola, a to znači manje stresa i bolji kvalitet sna.

Spavanje u hladnoj sobi može smanjiti šanse za razvoj metaboličkih bolesti poput dijabetesa. Također, poboljšava nivo hormona rasta koji pomaže u prevenciji bolesti srca, depresije i pretilosti. Povišen melatonin također smanjuje rizik od Alzheimerove bolesti.

Kad smo u dubokom snu, naše tijelo obavlja ključne zadatke poput popravljanja stanica i konsolidacije memorije, ali nije u stanju regulisati tjelesnu temperaturu. Povišenje temperature može nas probuditi iz dubokog sna, pa boravak u hladnoj sobi smanjuje šanse da se to desi.

Jedna od prednosti spavanja u hladnijoj sobi je ta što sprečava gljivične infekcije. Žene mogu spriječiti infekcije gljivicama spavajući u sobi u kojoj je niža temperatura. Bakterije i gljivice vole živjeti u toplom i vlažnom okruženju, pa ih hlađenje prostorije tokom noći može držati podalje.

Spavanje u hladnoj sobi može poboljšati i metabolizam tijela, aktivirajući “smeđe masti” koje sagorijevaju kalorije iz tijela. Također bi mogao pomoći u uklanjanju neželjenih masnoća iz tijela, što može rezultirati gubitkom kilograma.

I na koncu, spavanje u hladnoj sobi može imati umirujući učinak koji može pomoći u borbi protiv bolova i upala, što bi inače moglo prekinuti vaš san.