Ljetna rezidba trešanja se uvijek kombinuje (nadopunjuje) sa zimskom rezidbom.
Ljetna rezidba trešanja ili rezidba u zeleno može se obavljati odmah nakon završetka berbe pa sve do kraja septembra odnosno u dva-tri navrata pa i više, kako bi stres voćke koji smo izazvali ljetnom rezidbom sveli na što manju mjeru.
Zašto se sprovodi ljetna rezidba trešanja?
Glavni cilj ljetne rezidbe je postizanje prozračne krošnje kako bi sunce prodrlo što dublje do centralne provodnice i time se omogućilo kvalitetno odrvenjavanje jednogodišnjih izboja koji se nalaze duboko u krošnji voćke. Veći dio onih grana koje sprječavaju prodor svijetla u unutrašnjost krošnje trešanja rezidbom se uklanja.
Pretjerana zasjenjenost dubine krošnje trešanja izaziva propadanje i gubitak listova te odumiranje odnosno sušenje izboja, ogoljavanje unutrašnjosti krošnje i seljenje vegetacije i roda na rubove krošnji trešanja, što nije dobro iz više razloga:
Plodovi bliži centralnoj provodnici uvijek su krupniji i bolji.
Nepopunjen prostor za razvoj voćke u centru krošnje.
Postepeno ogoljavanje i odumiranje tog centralnog dijela krošnje radi nedostatka svjetlosti.
Potrebno je odstraniti upravo veliki broj tih vanjskih izboja radi propuštanja svjetlosti u centralni dio.
Cilj nam je isto tako i to da se sva hranjiva tada troše na zametanje rodnih pupova, zatim dobro odrvenjavanje jednogodišnjih izboja u dubini krošnji i pohranjivanje dovoljne količine rezervnih hranjiva kako u nadzemnom tako i u i podzemnom dijelu voćaka za jesen i naročito za zimu. Ako sve te uslove zadovoljimo, trešnja će ući u zimu sa dovoljnom zalihom rezervnog hranjiva, a što je vrlo važno za proljeće tj. za novu vegetaciju.
Ovdje je svakako potrebno još spomenuti, a što nije direktno vezano na ljetnu rezidbu, da je potrebno kroz cijelo vrijeme vegetacije, dakle i nakon berbe sprovoditi adekvatnu zaštitu trešnje protiv bolesti i štetnika, zatim navodnjavanje s fertirigacijom kao i folijarnu prihranu odgovarajućom kombinacijom đubriva, zavisno od fenofaze.
Isto tako je vrlo važno povremeno dodati i odgovarajuću dozu biljnih hormona i aminokiselina da bi se ublažio stres uzrokovan učinkom visokih temperatura.
Autor: Marijan Mavračić dipl. ing. agr.
ZADNJE VIJESTI IZ Zanimljivosti
